Iz ASP-a su kazali da su početne komentare danas dostavili Ministarstvu ekonomskog razvoja, koje je pokrenulo konsultativnu javnu raspravu, i kojeg je Vlada Crne Gore zadužila da izradi ovaj zakonski propis.
“Zbog činjenice da smo kao država u proteklim periodima bili vrlo osjetljivi na netransparentne strane investicije, odnosno na sumnjivi strani kapital, naročito onaj koji je dolazio iz off shore zona skrivenog vlasništva, neophodno je jasnom zakonskom formulacijom isključiti mogućnost stranih ulaganja, ukoliko strani ulagač ne navede jasnu vlasničku strukturu stvarnih (krajnjih) vlasnika”, navedeno je u obrazloženju komentara.
Crna Gora, kako navode, mora izradu tog zakona da usaglasi sa evropskim direktivama, a prije par mjeseci usvojena je nova direktiva u toj oblasti, koja će se primjenjivati od početka 2028. godine.
“Uz prijavu stranog ulaganja, potrebno je normirati da se dostavlja potpuna/kompletna finansijska i poslovna dokumentacija, a naročito dokumentacija o vlasničkoj strukturi. Uz to i nesporni dokazi o porijeklu novca, koji se želi investirati,” preporučila je ASP.
Kako dodaju, nacrtom zakona o provjeri stranih investicija potrebno je predvidjeti posebnu bazu podataka o stranim ulaganjima, a koja će biti povezana sa drugim ključnim Vladinim organima i institucijama u zemlji, poput Centralne banke Crne Gore, Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore, Agencije za nacionalnu bezbjednost, ili tužilačkim organima.
“U izradi Nacrta zakona o provjeri stranih investicija, a u dijelu formiranja posebnog tijela za provjeru stranih ulaganja – Savjeta za provjeru stranih investicija – potrebno je predvidjeti da u njegov sastav budu birani i stručnjaci sa posebnim znanjima”, kaže se u saopštenje.
Iz ASP-a ocjenjuju da je, zbog zaštite javnog interesa, potrebno razmotriti mogućnost retroaktivne provjere određenih već realizovanih stranih ulaganja, a kada su u pitanju investicije najvećih finansijskih iznosa, a posebno one čiji su krajnji vlasnici nepoznati i sakriveni su iza firmi registrovanih u off shore zonama.
“Prednje iz razloga što je prisutna u javnosti percepcija da smo kao država godinama osjetljivi na netransparentna strana ulaganja”, dodali su.
ASP cijeni cjelishodnim da Crna Gora uvijek traži mišljenje Evropske Komisije o velikim investicijama.
“Kao mala država nemamo previše ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta da u realnom vremenu možemo uvijek odgovoriti strogim zahtjevima za provjerom osjetljivih ulaganja, a koja bi mogla da naruše njenu bezbjednost, javni poredak, uticaj na ekonomski sistem…naročito u sadašnje vrijeme sofisticiranih tehnoloških inovacija i sve više vremenu vještačke inteligencije”, zaključuje se u saopštenju.
