Kako objašnjava, došlo je do preusmjeravanja turističke tražnje iz regiona Bliskog istoka ka Mediteranu, što Crnoj Gori otvara dodatni prostor za rast.
“Uz to, znatno unaprijeđena avio-povezanost sa zapadnom, centralnom i sjevernom Evropom povećava našu dostupnost kao destinacije. Pozitivna međunarodna promocija, uključujući i afirmativne priloge uglednih medija poput Bi-Bi-Sija, dodatno jača interesovanje, posebno sa tržišta Velike Britanije. Tu je veoma značajno spomenuti i Britiš ervejs, britansku nacionalnu avio-kompaniju, koja ove sezone povezuje londonski aerodrom Hitrou i Tivat. Takođe, ponovno uspostavljanje avio-linija sa Izraelom krajem aprila polako vraća jedno od važnih emitivnih tržišta iz prethodnih godina”, kaže za “Dan” ovaj specijalista turizma.
Ističe da važan dodatni impuls optimizmu predstavlja i najavljeno otvaranje Svetog Stefana, simbola crnogorskog turizma i jednog od najprepoznatljivijih brendova destinacije. Njegov povratak na tržište, kako ukazuje naš sagovornik, ima snažan signalni efekat u premijum i luksuznom segmentu i dodatno jača percepciju Crne Gore kao destinacije višeg kvaliteta.
Po njegovom mišljenju, došlo je do određenih pomaka kad je planiranje sezone u pitanju, ali ne bismo smjeli da ponovimo situacije iz prethodnih godina – blokade i gužve zbog radova na saobraćajnicama.
“Napravljeni su određeni iskoraci. Pozitivni pomaci vidljivi su kroz širenje avio-konekcija i jače okretanje ka tržištima zapadne Evrope, što je bio nužan korak u kontekstu promjena na globalnom turističkom tržištu. Takođe, diversifikacija tržišta ide u dobrom pravcu. Presudnu ulogu tu je odigralo otvaranje baze niskobudžetne avio-kompanije Viz era u Podgorici, koja nas je povezala sa dodatnih 17 evropskih gradova”, rekao je Golubović.
Kako je dodao, priprema obale i kupališta realizovana je pravovremeno, što doprinosi boljem ukupnom utisku destinacije već na samom početku sezone.
Međutim, pored ovih pozitivnih pomaka, važno je naglasiti da kao destinacija ne smijemo sebi dozvoliti situacije koje smo imali prethodne godine – višesatne blokade glavnih saobraćajnica u špicu sezone. To direktno utiče na kvalitet turističkog iskustva i šalje negativnu poruku tržištu. Kao društvo čija ekonomija u najvećoj mjeri zavisi od turizma, moramo obezbijediti nesmetano kretanje turista unutar destinacije”, naglasio je Golubović.
Prema dostupnim podacima, turistička predsezona bila je solidna, uz vidljive signale rasta kroz konkretne primjere sa terena. Kako ističe naš sagovornik, događaje poput karnevala u Budvi krajem aprila i početkom maja generisali su vrlo visok nivo popunjenosti, hotelska grupa “Budvanska rivijera” je u tom periodu bilježila i do 90 odsto popunjenosti, što govori da kvalitetno osmišljeni događaji imaju direktan efekat na turistički promet. Podsjeća i na uspješnu zimsku sezonu u Kolašinu zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima.
Istovremeno, treba biti objektivan, imamo određeni pad dolazaka sa vanevropskih tržišta, prije svega kao posljedicu ratnih dešavanja na Bliskom istoku. Posebno su pogođena emitivna tržišta Izraela, Kine i UAE, uz napomenu da je veći doprinos izraelskog tržišta u ranom dijelu predsezone izostao zbog obustavljenog avio-saobraćaja. Takođe, primjetan je i pad broja gostiju sa tržišta Turske, Rusije i Azerbejdžana. Međutim, taj pad se u određenoj mjeri kompenzuje rastom sa drugih tržišta, prije svega iz SAD, Srbije, Njemačke, Italije i drugih evropskih zemalja. Treba spomenuti i domaća turistička kretanja i turiste koji su u prva tri mjeseca ostvarili rast broja noćenja od 14 odsto. Ukupno posmatrano, predsezona daje uravnoteženu i pozitivnu sliku, uz blagi oprez, ali i dobru osnovu za nastavak turističke godine. Iako je realno očekivati pad sa dijela tržišta obuhvaćenih viznim režimom, ukupna slika i dalje opravdava umjereni optimizam”, ocijenio je Golubović.
Kako smatra, napredak u prilagođavanju premijum turisti ove sezone je evidentan, ali prilagođavanje još uvijek nije na nivou potencijala destinacije.
Ipak, ključni izazovi ostaju – podizanje nivoa usluge, razvoj autentičnih iskustava i, posebno, rješavanje problema kadrova, koji i dalje predstavljaju jednu od najslabijih karika sistema. Želeo bih da napomenem da sve veća zavisnost od uvozne radne snage sa kulturno i jezički udaljenih tržišta kratkoročno rješava operativne probleme, ali dugoročno dovodi u pitanje autentičnost turističkog proizvoda i destinacije”, istakao je Golubović.











