Na sastanku su učestvovali potpredsjednik Komore Nikola Vujović sa saradnicima, predsjednik Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore Dragan Radulović i predstavnici kompanija koje zapošljavaju preko 1.000 radnika.

Prema finansijskim iskazima za 2025. godinu, fizičkom zaštitom lica i imovine bavi se 59 privrednih društava sa 2.225 zaposlenih. Njihov poslovni prihod iznosio je 38,1 milion eura, a ukupna neto dobit tri miliona eura.

Prema procjeni predstavljenoj na sastanku, godišnji trošak bruto zarada u ovoj djelatnosti, koji sada iznosi 22,4 miliona eura, primjenom najavljenih minimalnih zarada mogao bi porasti za do 13 miliona eura. U tom slučaju, dodatni trošak bio bi više od četiri puta veći od ukupne godišnje neto dobiti djelatnosti. Kompanije zato upozoravaju da takav rast ne mogu pokriti iz postojećeg poslovanja, već bi morale da povećaju cijene usluga, uz rizik gubitka klijenata i radnih mjesta.

Poseban problem predstavljaju važeći ugovori sa javnim naručiocima, zaključeni po fiksnim cijenama koje ne prate rast zakonskih troškova rada. Kompanije bi tako za isti ugovoreni prihod morale da izmiruju znatno veće obaveze za zarade. Kašnjenje u naplati potraživanja od državnih organa i preduzeća dodatno otežava njihovo poslovanje.

Dodatni pritisak dolazi od privatnih klijenata koji sada redovno izmiruju obaveze, ali zbog rasta sopstvenih troškova najavljuju otkazivanje ugovora ili smanjenje obima usluga obezbjeđenja. Gubitak tih klijenata i prihoda, uz istovremeni rast troškova rada, mogao bi primorati kompanije da smanjuju broj zaposlenih. Predstavnici sektora zato traže mjere koje će omogućiti da se rast zarada ostvari uz očuvanje radnih mjesta.

Privredna komora i Asocijacija predlažu:

· uspostavljanje mehanizma za usklađivanje cijena u postojećim i budućim ugovorima javnih nabavki kada se trošak rada mijenja propisom;

· blagovremeno izmirivanje obaveza državnih organa i preduzeća;

· utvrđivanje najniže prihvatljive cijene radnog sata usluge zaštite koja pokriva zakonske troškove rada, uključujući dodatke za noćni i praznični rad, kako se ne bi prihvatale ponude ispod tog iznosa;

· postepenu primjenu Euro modela i razmatranje ciljane podrške radno intenzivnim djelatnostima.

Privredna komora i Asocijacija spremne su da nadležnim institucijama dostave detaljne analize i predloge i učestvuju u izradi rješenja koja će omogućiti rast zarada, očuvanje radnih mjesta i stabilno poslovanje sektora privatne bezbjednosti.