Poslanik Boris Mugoša zatražio je od guvernerke Centralne banke Crne Gore Irene Radović da odgovori na više pitanja u vezi sa poslovanjem Alta banke i sistema Alta Pay u Crnoj Gori, uključujući i to da li je bilo pritisaka na nju i tu instituciju zbog pokušaja kupovine jedne crnogorske banke.
Uz obrazloženje da je Alta banka tema koja s pravom interesuje javnost i da je važno dobiti odgovore na brojna pitanja u vezi sa njenim poslovanjem, Mugoša je tražio da guvernerka CBCG pojasni koliko je puta kontrolisan sistem Alta Pay, kakvi su bili rezultati tih kontrola, da li bi on nastavio da funkcioniše u Crnoj Gori da se nijesu dogodila dešavanja u Srbiji.
Takođe je pitao da li je bilo pritisaka na Centralnu banku i guvernerku lično u vezi sa Alta bankom i Alta Pay-om, prije svega zbog pokušaja preuzimanja jedne crnogorske banke.
Mugoša je zatražio i podatak o tome koliko je državnih preduzeća poslovalo sa Alta bankom.
Pitanja je postavio tokom jučerašnje sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore.
Radović je navela da je postupak provjere poslovanja Alta grupacije započet još u avgustu 2023. godine, te da tada prikupljeni podaci nijesu ukazivali na rizike od pranja novca. Istakla je da je Centralna banka postupala u skladu sa svojim nadležnostima, da je nadzirala poslovanje platne institucije Alta Pay i da nijedan cent novca građana nije ostao zarobljen u sistemu.
Radović je navela da je poslovanje Alta grupacije u martu 2023. godine naišlo ne samo na odobravanje već i na snažnu podršku pojedinih centara izvršne vlasti.
“Formalni zahtjev podnijet je 21. avgusta 2023. godine, a sve ocjene i informacije koje su tada prikupljene bile su takve da nijedna nije ukazivala na pranje novca. Nakon završetka procesa provjere, na osnovu podataka prikupljenih od domaćih i međunarodnih institucija, 27. novembra 2023. godine date su pozitivne ocjene. To se dogodilo znatno prije mog formalnog imenovanja i tadašnji Savjet imao je isključivo pozitivne ocjene”, precizirala je Radović.
Govoreći o kasnijim dešavanjima, navela je da je austrijski regulator u septembru 2025. godine izrekao sankciju od oko 160.000 eura u vezi sa pokušajem preuzimanja Addiko grupe. Istakla je da CBCG do tada nije imala kontakt sa osnivačima i vlasnicima Alta grupacije.
Radović je kazala da je u oktobru 2025. godine, zajedno sa viceguvernerima Zoricom Kalezić i Milanom Remiković, razgovarala sa Davorom Macurom, kojem je prenijela da je za njih od ključnog značaja integritet crnogorskog finansijskog tržišta i da zbog toga ne mogu podržati preuzimanje Addiko banke.
Prema njenim riječima, nakon tog razgovora uslijedili su dobronamjerne sugestije i pokušaji uslovljavanja, uključujući i pitanja izbora viceguvernera. Naglasila je da pritisci nijesu dolazili iz političkih krugova, već od pojedinaca, te da su nadležni državni organi obaviješteni o svemu i da su im dostavljeni podaci o identitetu tih osoba.
Kada je riječ o poslovanju Alta Pay-a, Radović je istakla da je CBCG imala čvrst stav da je za ulazak na crnogorsko tržište neophodan jasan i nesporan integritet. Nad tom institucijom, koja je imala licencu za rad u Crnoj Gori, sprovođena je posredna kontrola kapitala, kao i tri neposredne kontrole koje su se odnosile na sprečavanje pranja novca.
“Kontrole su bile gotovo svakog časa, a aktivnosti na zabrani rada Alta Pay-u pokrenute su nekoliko nedjelja prije događaja u Srbiji. Dodatne informacije koje su prikupljene u međuvremenu, bile su značajne za donošenje odluke o oduzimanju licence. Alta Pay-u je licenca oduzeta 1. novembra”, istakla je Radović.
Radović je odbacila tvrdnje da su milioni eura iz Crne Gore odliveni u Srbiju, navodeći da takvih transakcija nije bilo, između ostalog i što je vlasnik već bio suočen sa najvišom zakonskom kaznom.
“Samo je jedna transakcija bila 50.000 eura i to je bila transakcija sa jednim njemačkim pravnim licem. Prosječne transakcije iznosile su 63 eura. Odliva novca nije bilo ni prema drugim destinacijama”, ponovila je guvernerka.
Na kraju je zaključila: “Nijedan cent novca građana nije ostao u sistemu Alta Pay-a.”, a na ponovljeno pitanje Mugoše “da li su neke državne kompanije radile preko te banka”, konstatovala je: ” To je nadleženost Narodne banke Srbije, mi nemamo ingerecije”.











