Kako je saopšteno iz MRZS, predstavnici Delegacije EU čestitali su Crnoj Gori na zatvaranju pregovaračkog Poglavlja 2 (Sloboda kretanja radnika), kao i na zatvaranju još dva pregovaračka poglavlja, uz poseban osvrt na izuzetan napredak u Poglavlju 19 (Socijalna politika i zapošljavanje), koje se smatra jednim od najobimnijih i najzahtjevnijih poglavlja u pregovaračkom procesu.

„Fokus sjednice bio je na otvorenoj razmjeni mišljenja o ulozi socijalnog dijaloga i društvenoj koheziji u procesu evropskih integracija, sa posebnim osvrtom na preostale obaveze iz Poglavlja 19. Događaj je bio prilika da ključni akteri iznesu stavove o tekućim reformama, usklađivanju sa evropskim standardima, kao i o viziji razvoja socijalnog dijaloga u susret punopravnom članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji“, stoji u saopštenju.

Reforme i opipljivi rezultati u oblasti rada i socijalne politike

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić istakla je da je u periodu iza nas realizovan čitav set izmjena u oblasti radnog zakonodavstva i tržišta rada, te naglasila ključni značaj jačanja kapaciteta inspekcije rada, kao i zaštite i zdravlja na radu.

„Zahvaljujući sveobuhvatnoj reformi, uspostavljen je savremen sistem radnih odnosa usklađen sa pravnom tekovinom EU i standardima Međunarodne organizacije rada (MOR). Prema ažuriranoj pregovaračkoj poziciji, Crna Gora je u potpunosti ispunila zahtjeve završnih mjerila u Poglavlju 19, čime je napravljen istorijski prelaz sa normativnog usklađivanja na konkretnu primjenu evropskih standarda u praksi“, dodaje se.

Kao ključni iskoraci u ovom procesu najprije je izdvojeno osnaživanje prava zaposlenih.

„Izmjenama Zakona o radu dodatno su ojačana prava radnika u domenima radnog vremena, odmora i odsustava, zaštite pri prestanku radnog odnosa, zabrane diskriminacije, jednakosti zarada žena i muškaraca, kolektivnog pregovaranja i fleksibilnih oblika rada. Poseban akcenat stavljen je na uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života roditelja i staratelja, transparentnije uslove rada i uređenje rada na daljinu“, kaže se u saopštenju.

Osnaženi su i inspekcijski kapaciteti, kao i zaštita i zdravlje na radu.

„Inspekcija rada ponovo je organizaciono integrisana u resorno Ministarstvo, čime je uspostavljena direktna veza između kreiranja politika i nadzora nad njihovom primjenom. Rezultati su već vidljivi – u periodu od februara 2025. do februara 2026. godine sproveden je čak *5.753 inspekcijski nadzor*, što potvrđuje intenzivniju kontrolu na terenu. Usvajanjem novog Zakona o zaštiti i zdravlju na radu unaprijeđen je sistem prevencije rizika, procjene bezbjednosti radnih mjesta, obuke zaposlenih i odgovornosti poslodavaca. Ovi napori rezultirali su smanjenjem udjela utvrđenih nepravilnosti sa 33,6 odsto u 2024. na 25,2 odsto u 2025. godini“, dodaje se.

Kako dodaju iz resornog ministarstva, kroz aktivan rad Socijalnog savjeta i uspostavljanje Direkcije za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u okviru Ministarstva, saradnja je podignuta na viši nivo.

„Tokom 2025. godine uspješno je registrovan 41 kolektivni ugovor, dok su socijalni partneri od samog početka bili direktno uključeni u kreiranje novih zakonskih rješenja“, istakli su.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da pregovarački proces u cjelini, kao i socijalni dijalog kao njegov sastavni dio, povezuje ista nit:

“Uvjerenje da reforme imaju smisla samo ako se sprovode zajedno sa onima na koje se odnose, te da su svaka institucija, svaki socijalni partner i svaki građanin dio ovog puta“, navela je ministarka.

Ona je posebno istakla rezultate ostvarene u pogledu zatvaranja Pregovaračkog poglavlja 19 i naglasila da se napredak u pregovaračkom procesu zapravo primarno mjeri kvalitetom reformi koje sprovodimo i mjerom u kojoj su te reforme utemeljee na dijalogu sa svima na koje se odnose – „upravo to je okolnost koja PP19 čini posebno ilustrativnim za ono o čemo govorimo“.

Liselotte Isaksson, zamjenica šefa Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori naglasila je da, u okviru pregovora o pristupanju EU, Crna Gora mora da pokaže jasno i mjerljivo jačanje socijalnog dijaloga na svim nivoima.

„Socijalni dijalog treba da bude zasnovan na činjenicama i analizama, a partneri treba da teže većem međusobnom razumijevanju, za dobrobit svih aktera“, kazala je Isakson.

Ona je ohrabrila sve partnere da se u potpunosti posvete ispunjavanju obaveza preuzetih u kontekstu EU integracija, i ponovila da će Evropska komisija i države članice EU nastaviti da prate napredak u ovoj oblasti i nakon zatvaranja Poglavlja 19.

Duško Zarubica iz Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) istakao je da taj savez sa višedecenijskom istorijom djelovanja na nacionalnom nivou spremno daje podršku EU integracijama i daljem jačanju socijalnog dijaloga, kao jednoj od bitnih tekovina Evropske unije.

„Pozitivan iskorak je i, po prvi put, formiranje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kao potvrda da ova Vlada razumije važnost konstantnog jačanja socijalnog dijaloga i saradnje sa socijalnim partnerima“, naveo je on.

Slaviša Šćekić iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) poručio je da naredni period mora obilježiti izražen senzibilitet prema potrebama privrede, jer će, kako je rekao, prilagođavanje jedinstvenom EU tržištu biti težak i turbulentan proces koji je, uprkos tome, moguće uspješno prevazići.

Filip Lazović iz, Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) kazao je da je Unija bila i ostala odgovoran i pouzdan partner svima koji žele da kroz socijalni dijalog i postizanje društvenog dogovora o najvažnijim pitanjima doprinose jačanju crnogorske privrede i društva u cjelini.

Skup je, kako je saopšteno, zaključen jasnom porukom da će Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga nastaviti predano da radi na jačanju institucija, unapređenju prava zaposlenih i stvaranju sigurnijeg, pravednijeg i inkluzivnijeg tržišta rada.

Na samom kraju sjednice, ministarka Naida Nišić je predložila da se u narednom periodu organizuju tematske sjednice socijalnih partnera sa ministrima iz drugih vladinih resora, kako bi se dijalog o ključnim reformama nastavio sistemski, u cilju iznalaženja najboljih zajedničkih rješenja za sve građane Crne Gore.