Podaci govore da je i udio poljoprivrednog zemljišta pod organskom proizvodnjom veoma nizak i mnogo ispod prosjeka Evropske unije.

Da Crna Gora ima vrlo povoljne agro-ekološke uslove, netaknutu prirodu, slabiju upotrebu hemikalija u proizvodnji, raznovrsan klimatski i geografski ambijent, odnosno mediteranski jug i planinski sjever, koji omogućavaju različite poljoprivredne kulture, ali da to nije dovoljno stimulisano i iskorišteno, kažu i neki od proizvođača organske hrane.

Tako i jedan od najvećih proizvođača organskih žitarica u Crnoj Gori, Avdul Adrović iz Petnjice, ističe da proizvodnja organske hrane kod nas još uvijek nije na nivou koji bi trebalo da ima da bi pratila trendove u zemljama zapadne Evrope.

On objašnjava da je organsko sjeme jako skupo, kao i čitav proces proizvodnje organske hrane.

„Da bih se osigurao, ja bih morao na godišnjem nivou da platim preko deset hiljada eura, a to se ne može ukalkulisati u proces prerade i proizvodnje i da poslije budete rentabilni“ – kaže Adrović za Portal RTCG.

Adrović sa svojom Zemljoradničkom zadrugom „Vrbica“ ostvaruje rekordne prinose, posebno kada se radi o takozvanim alternativnim žitaricama, prije svega po nadaleko poznatoj i po ljekovitosti čuvanoj heljdi.

On objašnjava da se najveći dio njegovih proizvoda plasira u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima, ali da se ipak dešava da se naprave veće zalihe.

Svi njegovi zasadi nalaze se na području Bihora, na čistom vazduhu i na nadmorskim visinama od 850 do 1600 metara.

„Naša zadruga je registrovana za proizvodnju organske hrane i 2007. godine upisana u Registar proizvođača organske hrane u Crnoj Gori” – objašnjava Avdul.

ZZ „Vrbica“ sada ima oko 120 kooperanata, a zasadi se prostiru na području četiri opštine – Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Rožaje, na Koritskoj visoravni, kao i dijelu Pešterske visoravni.

Njihovu proizvodnju prati Poljoprivredni institut iz Podgorice, a vrlo često dovode i studente na praksu.

U Zemljoradničkoj zadruzi „Vrbica“ imaju viziju daljeg razvoja poljoprivrednog dobra, izgradnju jednog planinskog mlina na vodu, kao i eko restorana i male centrale u selu, nedaleko od Petnjice.

Sve to, smatra ovaj poljoprivredni proizvođač, nije ni izdaleka onako kako se radi u zapadnoevropskim zemljama kada je u pitanju organska proizvodnja hrane.

„Kod nas se organska proizvodnja po hektaru ne subvencioniše dovoljno kada je zemljoradnja u pitanju. Ako se radi o proizvodnji meda, onda se subvencija kreće po broju košnica. To ne može pokriti troškove proizvodnje, a država voli da se pohvali prirodnim i zdravim proizvodima kao svojim brendom“ – kaže Adrović.

Ovaj čovjek smatra da je u cilju hvatanja koraka sa zapadnim zemljama potrebno mijenjati zakonske propise i obezbijediti bolju stimulaciju.

„U tom smislu je jako važno da država obezbijedi otkup proizvoda organskog porijekla, ali trgovačkim lancima je više u interesu da odnekuda otkupljuju prskani krompir i da ga prodaju budzašto, nego da na svoje rafove stave organski krompir domaćih proizvođača“ – kaže Avdul.

Portal RTCG je pisao ranije o tome kako je Avdul Adrović sačuvao organska sjemena starih vrsta žitarica koja se čuvaju u Banci gena u Podgorici.

„Ono što je najvažnije reći je to da su to prvenstveno autohtona sjemena, koja su stara i preko stotinu godina. Ta sjemena sam naslijedio od svojih djedova i pradjedova, kada nije bilo nikakve hemije i kada se oralo ralom i konjima. Takva sam ih sačuvao i sada su pohranjena u Banci gena u Podgorici“ – kaže Avdul sa ponosom.

On objašnjava kako je to staro sjeme kukuruza koje je u našem narodu poznato pod nazivom „kolomboć“ ili „jarik“.

„Osim kukuruza, od djedova sam naslijedio i stara sjemena raži, ovsa i ječma. I ta sjemena sam ustupio Banci gena na čuvanje. To je za ponos Crne Gore kada se radi o proizvodnji hrane“ – priča Avdul.

Ovaj poljoprivrednik skreće, međutim, pažnju na to da je proizvodnja organske hrane jako skupa i kada nema stimulacija proizvođači često odustanu.

„Dobro bi bilo da sada vidimo kako će država primijeniti u praksi strategiju za organsku proizvodnju u naredne četiri godine i da li će se uslovi za bavljenje tom vrstom proizvodnje bolje stimulisati. Uslove imamo, imamo još uvijek dosta zemljišta koje nije hemijski tretirano, imamo dosta organskih sjemena u Banci gena u Podgorici i to treba iskoristiti“ – kaže Avdul.

Ne samo ovaj, već i mnogi drugi proizvođači organske hrane smatraju da potražnja za njihovim proizvodima raste kako na domaćem tržištu, tako i na tržištu Evropske unije.

„Strategija za razvoj organske proizvodnje 2025. do 2029.“ predviđa porast broja organskih proizvođača u Crnoj Gori, ali ostaje da se vidi na koji način će država stimulisati tu vrstu proizvodnje i otklanjati nedostatke na koje ukazuju sagovornici Portala RTCG.

Od trenutno registrovanih oko 500 poljoprivrednih proizvođača organske hrane u Crnoj Gori, prema dostupnim podacima čak njih 90 odsto je na sjeveru države, od čega čak 45 u Beranama.