Kroz izmjene članova 68 i 69 mijenja se sadašnji pravni okvir koji je privatnim kompanijama omogućava da uz vodnu saglasnost i koncesioni ugovor vade materijal iz korita.
“Eksploataciju riječnih nanosa može da vrši privredno društvo čiji je osnivač Vlada sa udjelom od 100 odsto u skladu sa ovim zakonom”, propisano je članom 69.
Istim članom predviđena je stroga obaveza tog društva da vodi urednu evidenciju o vrsti i količini izvađenog riječnog nanosa, te da te podatke redovno dostavlja nadležnom organu uprave, odnosno lokalnoj upravi.
Moratorijum uveden 2017. godine
Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja još je u aprilu 2017. godine zabranilo eksploataciju šljunka i pijeska iz riječnih korita i donijelo odluku da ne pokreće procedure za dodjelu koncesija sve dok se ne stvore neophodne pretpostavke za uvođenje reda u ovoj oblasti.
Iz resornog ministarstva su tada podsjetili da su ugovori o eksploataciji na 25 lokacija u koritima Morače, Lima, Tare, Ibra, Grnčara i Gračanice istekli još 2016. godine.
Odluka o moratorijumu, kako je objašnjeno, bila je rezultat činjenice da je istekla važnost projekata regulacije tih vodotoka, koji predstavljaju zakonski uslov za dodjelu koncesija.
“Odluka je i rezultat činjenice da je ukupni prihod od koncesionih naknada bio svega 25.000 eura. To je bila posljedica potrebe da regulacioni planovi i koncesioni akti obezbijede eksploataciju u svrhu regulacije vodotoka i garantuju obezbjeđenje javnog interesa, kao i revitalizacije stanja životne sredine u riječnim koritima, zaštite i očuvanja biodiverziteta, posebno ribljih staništa, ribljeg fonda i kvaliteta voda”, navedeno je iz Ministarstva.
Dodali su i da je detaljnom analizom utvrđeno da obustava eksploatacije ne može izazvati poremećaje na tržištu ili nestašicu građevinskog materijala, s obzirom na to da postoji stabilna ponuda kvalitetnog materijala iz kamenoloma.
Saglasnost za eksploataciju od tada se mogla izdavati isključivo za interventne radove, poput uklanjanja uskih grla u koritima rijeka, čije bi odlaganje moglo prouzrokovati štetne posljedice.
Evropska direktiva o vodama
U obrazloženju novih izmjena i dopuna Zakona o vodama navodi se da je taj korak bio neophodan i radi potpunog usklađivanja sa Okvirnom direktivom o vodama Evropske unije.
Izmjenama se propisuje obavezna izrada strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Strategiju i planove upravljanja vodama na vodnom području, ali i za planove upravljanja rizicima od poplava.
Takođe, precizirano je da stručnu pripremu tih planova vrši nadležni organ uprave, dok se kroz dopune zakona definiše i rok od tri godine u kojem nove ili revidovane mjere iz ažuriranog programa moraju stupiti na snagu.
Kao sugestija za dalje unapređenje novog rješenja, preporučeno je da se u završnoj fazi primjene zakona obezbijedi dodatni mehanizam javne dostupnosti podataka o količinama izvađenog materijala i ekološkom uticaju.
Time bi se, uz stopostotnu državnu kontrolu, garantovala i potpuna transparentnost prema građanima i nevladinom sektoru.
O Predlogu izmjena i dopuna Zakona o vodama poslanici će se izjasniti 24. avgusta, za kada je zakazana sjednica Skupštine Crne Gore.











