Devet diplomata, zvaničnika i poslanika iz različitih djelova EU rekli su za briselski portal Politiko da su neke prijestonice nezadovoljne načinom na koji je Fon der Lajen reagovala na početak rata na Bliskom istoku, diplomatske napore u vezi s Gazom i na pitanje proširenja EU.
Diplomate su pohvalile liderstvo Fon der Lajen u vezi sa Ukrajinom i tokom pandemije kovida-19. Međutim, kada je reč o složenoj politici na Bliskom istoku, ili o izuzetno osjetljivom pitanju proširenja EU, tvrde da je predsjednica Komisije javno iznosila stavove, poput očigledne podrške promeni režima u Iranu, koji prevazilaze zajednički stav država članica, navodi Politiko.
“Problem je u tome što predsjednica izlazi u javnost s idejama i na neki način obavezuje Evropsku uniju, bez prethodnog konsultovanja sa državama članicama”, rekao je jedan visoki diplomata EU uključen u rasprave o spoljnoj politici, koji je tražio da ostane anoniman. “Ona govori stvari koje nisu u njenom mandatu”, dodao je, prenosi N1.
Politiko dodaje da je to razumljivo jer je diplomatija EU spor i mukotrpan proces u kojem 27 prijestonica mora da se usaglasi oko često vrlo suzdržanog jezika kako bi se objavila zajednička izjava. Ali, osoba kojoj su države članice povjerile zadatak da artikuliše njihov zajednički stav jeste visoka predstavnica za spoljnu politiku Kaja Kalas, koja je jednom nogom u Komisiji, a drugom u Savjetu, dodaje se.
Komisija međutim odbacuje kritike i insistira da Fon der Lajen obavlja svoj posao kako treba. Predsjednica pokazuje “političko liderstvo u spoljnoj politici Komisije” u skladu s ugovorima EU, rekao je portparol Komisije.
“Kontakti s drugim svetskim liderima sastavni su dio odgovornosti predsjednice Fon der Lajen, bilo bilateralno, multilateralno ili kroz inicijative koje predvodi EU, poput događaja u okviru Global gejtveja (Global Gateway)”, velike investicione inicijative EU unije za podsticanje ulaganja u održivu infrastrukturu širom svijeta.
Ipak, ukazuje Politiko, nezadovoljstvo zbog spoljnopolitičkih stavova Fon der Lajen biće u pozadini godišnje konferencije ambasadora koja je počela danas u Briselu,
“To je tema o kojoj se šapuće u pozadini”, rekao je jedan visoki diplomata EU za portal.
Poslanici, koji za razliku od diplomata, mogu javno da govore, kažu da napetost između izvršne vlasti EU, Evropske službe za spoljne poslove i Savjeta raste i da vodi ka raspletu.
“Moramo da odlučimo da li želimo institucionalnu promjenu… odnosno da li želimo da Komisiji damo više funkcija u spoljnoj politici”, rekao je Načo Sančes Amor, španski poslanik iz grupe Socijalista i demokrata.
Politiko navodi da Savjet ima jedan zahtjev prema fon der Lajen uoči martovskog sastanka lidera EU – da nacionalne vlade budu uključene u izradu Evropske bezbjednosne strategije, koju Komisija trenutno priprema.
Prijestonice žele da Kalas učestvuje u tom procesu, konkretno tako što bi bila zadužena za prikupljanje povjerljivih procjena prijetnji koje će ući u dokument, rekao je visoki diplomata.
U međuvremenu, zemlje EU će nastojati da održe proces proširenja na pravom putu, uprkos zahlađenju odnosa između Savjeta i Komisije. Diplomate su odbacile ideju “obrnutog proširenja”, koja bi ubrzala članstvo Ukrajine. Umjesto toga, sada se radi na tome da naredna tri predsjedavanja EU budu usmjerena na prijem novih članica, s ciljem da pregovori sa Ukrajinom budu završeni do kraja 2027.
Tačno je da su evropske prijestonice pružile fon der Lajen veliku podršku dok je postepeno sticala više moći nego bilo koji njen prethodnik. Ali kako se njen diplomatski angažman sve više širi, neki u tome vide jasan signal upozorenja – potrebu da se zaštite nadležnosti nacionalnih država, zaključuje Politiko.
