“Često istovremeno postoji nestašica nekoliko desetina ljekova, što nam uveliko otežava život”, rekao je Didier Ronsyn, apotekar iz Brisela.
Revizija EU-a prošlog mjeseca otkrila je da su nestašice “hronična glavobolja” širom Evropske Unije. Njenih 27 država između 2022. i 2024. izvijestilo je o kritičnom nedostatku 136 ljekova, uključujući antibiotike i ljekove koji se koriste za liječenje srčanog udara, saopštio je Evropski revizorski sud (ECA).
Kritični nedostatak znači da na tržištu nema dostupne alternative. Belgija je prijavila Evropskoj agenciji za lijekove (EMA) u 2024. najviše slučajeva, s više od desetak kritičnih slučajeva.
Uzrok djelimično leži u problemima u lancu snabdijevanja i prevelikom oslanjanju Evrope na Aziju za ključne komponente ljekova, pojasnio je Evropski revizorski sud. Niže cijene ljekova rezultat su nabavke iz Azije, što znači da azijski proizvođači sada snabdijevaju EU sa 70 odsto aktivnih farmaceutskih sastojaka koji su joj potrebni, prema studiji navedenoj u izvještaju ECA-e.
Zavisnost je posebno izražena u slučaju ljekova protiv bolova, poput paracetamola ili ibuprofena, te lijekova kojih je posljednjih godina bilo kritično malo, uključujući neke antibiotike i salbutamol, lijek za astmu koji se prodaje pod robnom markom Ventolin.
Međutim, krivac je i neučinkovitost unutrašnjeg tržišta EU.
“Najviše poziva zbog nestašica”
Cijene ljekova razlikuju se unutar bloka jer nacionalne vlasti pojedinačno pregovaraju sa proizvođačima, objasnio je Olivier Delaere, izvršni direktor Febelca, veleprodajnog distributera koji snabdijeva oko 40 odsto belgijskih apotekai.
Kao posljedica toga, proizvođači imaju tendenciju isporučivati više zemljama koje plaćaju više, a tek granično onima koji su postigli niže cijene u pregovorima, kako bi izbjegli da se ti ljekovi preprodaju radi profita, rekao je.
Osim toga, ECA je rekla da većina ljekova ima odobrenja na nacionalnom nivou pa se pakovanja značajno razlikuju među zemljama, što čini unutrašnju trgovinu EU “skupljom i složenijom”. To uzrokuje takozvane “lokalne nestašice”, kada proizvod nije dostupan u jednoj zemlji EU, ali se može pronaći odmah preko granice u drugoj državi članici, rekao je Delaere iz Febelca.
“To je sve veći problem”, dodao je.
Oko 70 odsto od oko milion poziva klijenata koje firma prima godišnje “usmjereno je isključivo na nestašicu ljekova”, rekao je Delaere.
“To je apsolutno kolosalno opterećenje i iscrpljivanje energije.”
Komplikovan put do rješenja problema
U 2024. farmaceuti u EU su u prosjeku provodili 11 sati nedjeljno upravljajući nestašicama, prema PGEU-u, farmaceutskoj trgovačkoj skupini.
Ronsyn je rekao da često provodi sat vremena dnevno “telefonirajući, provjeravajući informacije, šaljući pacijente ili ih pozivajći kako bi im rekao da su im ljekovi stigli ili u određenim slučajevima da nisu” – nešto što se u prošlosti nije događalo.
“Teško je i za pacijenta, koji bi mogao biti pomalo u strahu kada ne dobije svoje ljekove na vrijeme”, rekao je. Brisel se bori za pronalazak rješenja.
U martu je Evropska komisija predložila “zakon o kritičnim ljekovima” čiji je cilj podstaknuti proizvodnju u EU pružanjem podsticaja proizvođačima i poticanjem država članica da se odmaknu od cijene kao ključnog kriterijuma za dodjelu ugovora o nabavci.
U julu je uslijedila “strategija zaliha” kako bi se koordinisale zalihe i osigurala dostupnost ljekova i druge robe u slučaju krize.
Portparolka komisije izjavila je da je Brisels uvjeren da će ovi i drugi nedavno predstavljeni prijedlozi “napraviti značajnu razliku” i “značajno pomoći u rješavanju problema”.
O zakonima se trenutno pregovara s Evropskim parlamentom i državama članicama, što je ponekad dugotrajan proces.
“Pokušavaju pronaći rješenja, ali to je uvijek vrlo sporo”, rekao je Ronsyn, čija apoteka gleda na kancelarije komisije.
“Vjerovatno ćemo jednog dana stići tamo, ali za sad je komplikovano”, zaključio je.
