Tokom sastanka ambasadora zemalja članica EU prošle sedmice, bugarski predstavnici ocijenili su da bi takva mjera predstavljala miješanje u vjerska pitanja i otvorila osjetljivo pitanje odnosa između politike i religije.

Novi paket sankcija predstavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen 9. juna, a cilj mu je dodatno pojačavanje pritiska na Moskvu zbog rata u Ukrajini.

Dileme i oko energetskih mjera

Prema navodima evropskih diplomata, osim Bugarske, još nekoliko država članica izrazilo je rezervu prema pojedinim energetskim mjerama iz paketa, među kojima je i prijedlog zamrzavanja gornje granice cijene ruske nafte kako bi se spriječio njen rast na svjetskom tržištu.

Paket takođe uključuje zabranu ulaska u EU za bivše ruske vojnike koji su učestvovali u borbama protiv Ukrajine, kao i dodatne restrikcije usmjerene na rusku ekonomiju.

O prijedlogu će ponovo raspravljati Komitet stalnih predstavnika država članica EU (COREPER), dok je za njegovo usvajanje potrebna jednoglasna podrška svih članica Unije.

Odluka se očekuje u julu

Evropski izvori navode da bi 21. paket sankcija mogao biti formalno usvojen do 15. jula, prije isteka roka za ažuriranje mehanizma ograničavanja cijene ruske nafte.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Evropska unija usvojila je više paketa sankcija usmjerenih na ruske političke, vojne, finansijske i energetske strukture, nastojeći da oslabi sposobnost Moskve da finansira ratne operacije.

Ipak, posljednji prijedlog pokazuje da među državama članicama i dalje postoje razlike u stavovima kada je riječ o pojedinim osjetljivim pitanjima, posebno onima koja se tiču vjerskih lidera i energetskog sektora, navodi “eurointegration”.