U anketi agencije IBRiS za dnevnik Žečpospolita 67,2 odsto ispitanika izjasnilo se za deportaciju Ukrajinaca, muškaraca u uzrastu od 25 do 60 godina ako u Poljskoj nemaju posao, dok je protiv 23,4 odsto, a najmanju podršku prijedlog opozicionih konzervativnih nacionalista iz stranke Pravo i Pravda ima među mladima, gdje je za deportaciju njih 43 odsto.

Poljska vlada odbila je kategorično tu inicijativu i upozorila da bi broj deportovanih ionako bio zanemarljiv, a kako je kazao zamjenik ministra unutrašnjih poslova Maćej Duščik, ako Ukrajinci jednog dana ne bi došli na posao cijela zemlja bi stala.

Duščik je precizirao da 65 odsto ratnih izbjeglica u Poljskoj legalno radi, a ako se uzmu i gastarbajteri koji su došli prije napada Rusije na Ukrajinu, taj udio je 80 odsto. Ukoliko se dodaju i studenti koji uz studije rade, onda čak 95 odsto, što je najveći udio zaposlenih među izbjeglicama u cijeloj Evropskoj uniji (EU).

“Da nema Ukrajinaca autobus bismo čekali 10 minuta, a ne pet. Oni pokrivaju manjkove na poljskom tržištu rada. Dio poljske privrede zavisi od ratnih izbjeglica iz Ukrajine. Moramo da to ponavljamo češće: ako bi se dogovorili svi Ukrajinci da ne dođu na posao, poljska privreda bi stala”, kazao je Duščik televiziji Polsat.

Opozicija inicijativu pravda i time da ne samo da želi da u Poljskoj ne budu stranci koji ne rade ili rade “na crno”, već da bi to bila i pomoć ukrajinskoj vojsci, jer čak i kada bi bilo deportovano samo pet odsto Ukrajinaca iz Poljske, ukrajinska vojska bi mogla da formira od njih u najmanju ruku jednu brigadu, ako ne i diviziju, kazao je poslanik Prava i Pravde Andžej Šlivka.

“Tri hiljade je mala brigada. Podsjećam da je u Ukrajini mobilisano 900.000 ljudi, znači to nije nikakva pomoć. Takođe, oni koji u Poljskoj ne rade mahom su ljudi koji brinu o djeci ili hendikepiranima ili su ranjenici sa fronta na rehabilitaciji”, rekao je na taj argument Duščik.

Posljednja provjera podataka o broju Ukrajinaca u Poljskoj, objavljena juče, dala je procjene da u njoj trenutno živi i radi između 1,8 i 1,9 miliona Ukrajinaca.

Antinemačka i antiukrajinska karta je posljednjih godina uobičajeni adut poljskih nacionalista i konzervativaca bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog i radikalnih nacionalista u kampanjama pred razne izbore.

Na ulice se prelio porast tenzija između Varšave i Kijeva, primjetan posebno od kraja maja, poslije zahtjeva poljske opozicione konzervativne i radikalne desnice da se Ukrajini stavi veto na otvaranje klastera i da joj nema mjesta u EU dok veliča Ukrajinsku ustaničku armiju, čiji odredi su od 1943. do 1945. godine pobili, prema poljskim procjenama, oko 100.000 civila po selima Volinjske oblasti.

Poljska policija primila je u prvom polugodištu ove godine 180 prijava o napadima, verbalnim i fizičkim, na Ukrajince koji žive u Poljskoj, što je 30 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Novi izvještaj evropske grupe analitičara Res Futura za jul ove godine pokazao je da je svaki drugi komentar na mrežama o Ukrajincima protiv njih i Ukrajine.

“Tako loše kao u julu do sada nije bilo. Sad se već priča o nasilju. O Ukrajincima se priča u vezi sa nasiljem, izgredima sa fizičkim nasiljem. Do prije nekoliko nedjelja svađali smo se zbog istorije, a sada već društvene mreže realizuju strateške ciljeve Rusije, znači da društvo manje podržava borbu Ukrajine i ne gleda na nju kroz prizmu tog rata, već onoga šta se dešava kod njih u komšiluku”, kazao je šef Res Futura Mihal Fedorovič za poljski radio TOK FM.

Malo nade u poplavi govora mržnje protiv Ukrajinaca, prema riječima Fedoroviča, daje to što se povećava i grupa ljudi koji brane Ukrajince i odbijaju govor mržnje.

Dok su još tokom juna njihovi komentari činili 0,6 odsto komentara o Ukrajincima na mrežama, sada u julu, kada su počeli da se množe izgredi i napadi na Ukrajince i na ulicama, taj udio porastao je na pet odsto.

“Nažalost, riječi ostavljaju posljedice. Na početku je riječ, a poslije postaje fizička. Političari zaista treba da paze da ne ponavljaju predrasude i ne koriste istoriju samo zato što se bore za glasove nekih radikalnih birača. Zato što se poslije nađu ljudi koji to ozbiljno shvate i posegnu za nasiljem. Pa to znamo iz prošlosti”, upozorio je prošlog mjeseca vicepremijer i šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski.