“Ali upravo tu je ostala ozbiljna pravna praznina. Zakon jeste zaštitio istorijske simbole, ali nije do kraja uredio kada, gdje i na koji način se oni mogu isticati. Iz te pravne praznine nastala je i praksa njihove masovne upotrebe, jer ono što je zakonom zaštićeno ne može biti izbrisano iz kolektivnog pamćenja naroda. Ti simboli, baš kao i aktuelni državni simboli, kod velikog broja građana bude emociju, pripadnost i svijest o istorijskom kontinuitetu Crne Gore”, kazao je Bogdanović.

Prema njegovim riječima, Demokrate nemaju ništa protiv da se ovo pitanje otvori u plenumu, kako bi razmjenom mišljenja i stavova došli do rješenja koje će popuniti zakonsku prazninu, odnosno definisati u kojim prilikama, na kojim i u kojim institucijama se ističu crnogorske istorijske zastave odnosno simboli.

“Današnje glasanje naših poslanika o predlogu dopune dnevnog reda motivisano je otvaranjem dijaloga sa ciljem iznalaska rješenja u Ustavom propisanim granicama, a ne kao apriori podrška bilo kom predlogu koji nije u granicama koje sam prethodno objasnio”, rekao je Bogdanović.

Crnogorske istorijske zastave, kako je istakao, zaštićene važećim Zakonom nijesu zabranjena istorija Crne Gore.

“A rasprava u Skupštini je svakako bolja od rasprave na ulici. Potpuno razumijem i drugačiji pristup pomenutom glasanju za dopunu dnevnog reda dijela naših kolega iz većine, koji su saglasni da se ova pitanja pravno urede ali uz dobru prethodnu pripremu i fokus na nastavku uspjeha na evropskom putu”, rekao je Bogdanović.