“A dostojanstvo najbolje možemo da sačuvamo tako što ne zaboravljamo kulturni identitet i obrazovanje kao temelj svakog zdravog društva. Predložili smo da se u Zakonu o državnim nagradama poslije člana 13 dodaju dva nova člana koja glase – Državna nagrada ne može se dodijeliti pojedincu ili grupi lica koja se nedostojno odnose prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu. U tom smislu članom 13b dobitniku državne nagrade koji je pravosnažno osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim nagrade, nagrada se oduzima. Postupak oduzimanja nagrade pokreće žiri koji je donio odluku o dodjeli nagrade u roku od 30 dana. Državne nagrade nisu puka formalnost, već izraz vrijednosti koje Crna Gora štiti i promoviše. One se dodjeljuju u ime svih građana i zato podrazumijevaju minimum poštovanja prema državi, njenim institucijama i njenom državnom i nacionalnom identitetu”, istakla je Bojanić Lalović.

Osvrnula se na kriterijume za dodjelu Trinaestojulske nagrade.

“Ne želimo da se bavimo pojedincima, već pojavama u društvu. Kritika javnih politika je legitimna i sastavni je dio demokratskog društva. Međutim, sistemsko negiranje države i omalovažavanje njenih simbola i vrijednosti crnogorskog nacionalnog identiteta ne mogu biti spojivi sa najvišim državnim priznanjem. Država koja dodjeljuje nagrade onima koji je otvoreno negiraju šalje pogrešnu poruku građanima i urušava smisao sopstvenih priznanja. Državna nagrada mora biti priznanje ne samo za lični uspjeh već i za dostojanstven odnos prema Crnoj Gori”, saopštila je Bojanić Lalović.

Poseban fokus bi stavili i na prosvjetne radnike.

„Naš predlog je da građaninu Crne Gore koji je dobio nagradu Oktoih pripada doživotna mjesečna naknada u visini od jedne polovine prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori za godinu koja prethodi godini u kojoj se vrši isplata naknade. Rješenje o utvrđivanju prava na naknadu donosi organ državne uprave nadležan za poslove prosvjete na zahtjev dobitnika nagrade. Kakva bismo mi bili država da po jednom prosvjetnom radniku na godišnjem nivou ne možemo osigurati doživotnu naknadu”, poručila je poslanica.

U drugom dijelu konferencije, Bojanić Lalović odgovorila je na novinarska pitanja koja se tiču stanja u institucijama i obrazovnom sistemu.

Povodom pitanja o angažovanju volontera u Državnom arhivu, Bojanić-Lalović je istakla da još nema odgovora od resornog Ministarstva.

“Ćutanje administracije otvara sumnju na manipulacije i moguće udare na sekularnost države i nacionalni kulturni identitet kroz netransparentno angažovanje lica”, navela je Bojanić Lalović.

Ona je takođe komentarisala pravila po kojima eksterni polumaturanti/maturanti gube pravo na “Luču” ako ne ostvare odličan uspjeh na završnom testu.

“Smatram da je ovo vid kolektivne kazne. Jedan stresan test ne može biti relevantniji od kontinuiranog rada tokom cijelog školovanja. Eksterna provjera treba da služi za korekciju sistema, a ne za penalizaciju najboljih učenika”, naglasila je ona.

Na pitanje kako gledaju na Milatovićev potez da vrati zakone Skupštini na ponovno razmatranje iz DPS-a navode kako je ranije postignut dogovor o tome kako će teći sjednica.

“Zar mislite da nijesmo dobro pročitali sve zakone? Mi sigurno sve budno pratimo. Na kolegijumu je dogovoreno da ispred kluba poslanika neko može da komentariše, a iz klubova većine opredijelili su se da ne govore”, dodala je poslanica.