Komitet ministara je glavno tijelo za donošenje odluka Savjeta Evrope. Čine ga ministri vanjskih poslova svih država članica ili njihovi stalni diplomatski predstavnici.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović predvodio je delegaciju naše zemlje u Strazburu, gdje je zvanično obavljena predaja šestomjesečnog predsjedavanja, koje je do juče bilo u rukama Monaka.

Rotirajuće predsjedavanje Crne Gore Komitetom ministara ozvaničeno je na sastanku predstavnika 46 država članica.

Komitetu ministara najprije se obratila Izabel Berо-Amadei, ministarka za vanjske odnose i saradnju Monaka, predstavljajući pregled rezultata koje je njena zemlja ostvarila tokom predsjedavanja, ali i izražavajući uvjerenje da će Crna Gora sa puno uspjeha upravljati istim procesom.

Nakon njenog, ali i izlaganja generalnog sekretara Savjeta Evrope Alena Bersea, prisutnima se obratio crnogorski šef diplomatije Ervin Ibrahimović predstavljajući prioritete crnogorskog predsjedavanja za narednih šest mjeseci.

Predsjedavanje Crne Gore biće zasnovano na tri glavna prioriteta, saopštio je Ibrahimović.

Kako je kazao, prvi se odnosi na demokratiju u digitalnom dobu, koja u fokus stavlja ulogu obrazovanja, kulture i medija.

“Ovaj prioritet baviće se potrebom jačanja demokratske otpornosti i društvene kohezije u digitalnom okruženju koje se ubrzano mijenja”, naveo je Ibrahimović.

Kao drugi prioritet izdvaja se jednakost i zaštita osnovnih prava, sa posebnim fokusom na ranjive grupe, a u okviru istog glavni cilj je unapređenje jednakosti i inkluzije, uz istovremeno jačanje zaštite onih koji su najviše izloženi diskriminaciji i nasilju.

Treći prioritet odnosi se na demokratsku bezbjednost, što podrazumijeva jačanje vladavine prava i pravosuđa, a ovaj prioritet, prema riječima crnogorskog šefa diplomatije, biće usmjeren na snažne i nezavisne institucije, efikasnost i nezavisnost pravosuđa, kao i afirmaciju integriteta kao ključnih temelja demokratske bezbjednosti.

U zajedničkoj izjavi, predsjedavanja Monaka i Crne Gore ponovo su potvrdila svoju nepokolebljivu podršku Ukrajini, njenoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Ibrahimović je u govoru, nakon preuzimanja pozicije predsjedavajućeg u Komitetu ministara, podsjetio da je Crna Gora prije dvadeset godina obnovila nezavisnost.

“U tom trenutku Crna Gora je izlazila iz perioda u kojem je predstavljala jedan od manje razvijenih djelova bivše države. Danas je naša zemlja prošla kroz izuzetnu transformaciju. Ojačali smo institucije, razvili ekonomiju i potvrdili se kao pouzdan partner u međunarodnoj zajednici. Članica NATO-a postali smo 2017. godine. Sada radimo na tome da pregovore o pristupanju Evropskoj uniji okončamo do kraja 2026. godine, sa ambicijom i čvrstom odlučnošću da do 2028. godine postanemo naredna članica Unije”, rekao je on.

Naš put nije bio bez poteškoća, kazao je on i dodao da je, ipak, pokazao šta jedna mala država može da postigne jasnim strateškim opredjeljenjima, odlučnošću i posvećenošću evropskim vrijednostima.

“Savjet Evrope bio je važan partner tokom čitavog ovog procesa transformacije. Njegovi standardi, konvencije i mehanizmi praćenja pomogli su nam da usmjerimo demokratske reforme i ojačamo zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Ovaj napredak pružio je i čvrst temelj za unapređenje našeg procesa pristupanja Evropskoj uniji. Za Crnu Goru evropske integracije nijesu samo cilj spoljne politike”, istakao je Ibrahimović.

On je dodao da one predstavljaju nacionalnu transformaciju i izbor o tome kakvo društvo želimo da nastavimo da gradimo.

“U tom duhu preuzimamo predsjedavanje Komitetom ministara. Vođen temeljnim vrijednostima koje vjekovima predstavljaju oslonac crnogorskog društva dijalogom, solidarnošću i otpornošću, naš program zasniva se na tri prioriteta”, naveo je Ibrahimović.

Kako je dodao, Crna Gora preuzima odgovornost u presudnom trenutku za Evropu.

“Međunarodni poredak suočava se sa sve većim pritiscima. Ruski agresorski rat protiv Ukrajine nastavlja da dovodi u pitanje temelje evropske bezbjednosti. Oružani sukobi, geopolitička rivalstva i urušavanje međunarodnog prava stvaraju duboku neizvjesnost. Demokratske institucije suočavaju se sa sve većim pritiscima usljed dezinformacija, društvene polarizacije i opadanja povjerenja javnosti. Ovi izazovi zahtijevaju više od izražavanja zabrinutosti. Oni zahtijevaju političko liderstvo, snažnije institucije i zajedničko djelovanje”, kazao je Ibrahimović.

Evropa se, kazao je on, prilagođava novoj geopolitičkoj stvarnosti.

“Savjet Evrope mora biti spreman da u potpunosti doprinese oblikovanju odgovora na te izazove. Ova organizacija nastala je iz uvjerenja da se mir ne može očuvati bez demokratije, ljudskih prava i vladavine prava. To uvjerenje danas je jednako relevantno kao i prije više od sedam decenija. Međutim, odbrana naših principa zahtijeva i hrabrost da se prilagođavamo. Tekuće rasprave o reformi Savjeta Evrope pružaju priliku da razmotrimo kako ovu organizaciju učiniti djelotvornijom, vidljivijom i bolje osposobljenom za odgovor na savremene izazove. To je zajednička odgovornost koja zahtijeva angažovanje svih država članica, generalnog sekretara i same Organizacije”, dodao je šef diplomatije.

Inicijativa za Novi demokratski pakt za Evropu, kako je kazao, važan je dio našeg promišljanja o tome kako ojačati demokratsku otpornost širom kontinenta.

“Ova dva procesa trebalo bi da se međusobno dopunjuju, oslanjajući se na postojeće standarde, mehanizme i stručnost Savjeta Evrope, uz puno poštovanje njegovog temeljnog mandata. Tokom našeg predsjedavanja, Crna Gora će podsticati otvorene i inkluzivne rasprave, s ciljem utvrđivanja praktičnih pristupa i oblasti zajedničkog razumijevanja. Ukrajina ostaje u središtu evropske borbe za odbranu međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Stav Crne Gore je čvrst i nepokolebljiv. Stojimo uz Ukrajinu, uz njenu suverenost, nezavisnost i teritorijalni integritet, u skladu sa međunarodnim pravom i principima Povelje Ujedinjenih nacija”, zaključio je Ibrahimović.

Na samom kraju, ispred zgrade Savjeta Evrope, na platou je održana ceremonija podizanja zastave Crne Gore. Ovaj čin ispraćen je intoniranjem naše himne.

Ipak, kompletna ceremonija podrazumijevala je i podizanje zastave na Trgu Republike u Strazburu. Međutim taj dio je odložen uslijed održavanja protesta koji se sedmicama unazad dešavaju širom Francuske.

Protesti su organizovani na poziv sindikata, studentskih i učeničkih organizacija, kao i zaposlenih u obrazovanju, a povod za okupljanje je nezadovoljstvo politikom francuske vlade prema obrazovnom sistemu, a kao jedan od razloga izdvaja se i nezadovoljstvo zaradama u zemlji.

U svom govoru uoči podizanja zastave Crne Gore, generalni sekretar Savjeta Evrope Alan Barse pozdravio je preuzimanje predsjedavanja od strane Crne Gore što, kako je naglasio, predstavlja prvi put za ovu državu od njenog pristupanja Savjetu Evrope 2007. godine.

Crnogorski šef diplomatije Ervin Ibrahimović kazao je da je Savjet Evrope bio jedan od ključnih partnera Crne Gore u njenoj demokratskoj tranziciji.

“Njegovi standardi i institucije pomogli su nam da izgradimo snažniju državu i otvorenije društvo”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova.

Sada, kako je dodao, tokom našeg predsjedavanja, imamo priliku da uzvratimo ovoj organizaciji, koja je, smatra, odigrala tako značajnu ulogu u našem razvoju.

“Neka nas ovaj trenutak podsjeti da svaka država članica, velika ili mala, ima svoju ulogu u izgradnji zajedničke evropske budućnosti”, kazao je Ibrahimović.