“Potpuno je netačno tvrditi da je aktuelni model izbornog zakonodavstva afirmativan za manjinske narode. Naprotiv, vrijedi podsjetiti da su oduzimanje garantovanih mandata Albancima 2011. godine dogovorili DPS i SNP, iza zatvorenih vrata, uprkos jasnom protivljenju albanskih političkih predstavnika”, rekao je Đeljošaj komentarišući izjavu poslanika Demokratske partije socijalista Nikole Rakočevića.
Prema njegovim riječima, posljedice takvog modela, vidljive su u praksi.
“Na izborima 2012. godine, za jedan mandat albanskih partija bilo je potrebno oko 6.000 glasova, dok je za mandate drugih partija bilo dovoljno oko 4.000 glasova. Još izraženiji primjer zabilježen je 2016. godine, kada je za jedan mandat albanskih partija bilo potrebno oko 9.000 glasova, naspram približno 3.800 glasova za ostale. To nije afirmacija manjinskih prava, već suprotno, riječ je o sistemskoj nepravdi koja mora biti ispravljena. Nelogično je kao afirmativnu mjeru predstavljati nešto što u svojoj suštini proizvodi diskriminacij”, kazao je Đeljošaj.
Istakao je da pokušaji mlađih generacija DPS-a da ovakvu praksu predstave drugačije ne doprinose rješavanju problema, već ga dodatno produbljuju.
“Učenje iz grešaka uvijek je produktivnije nego insistiranje na politikama za koje svi znamo kako su se završile”, ocijenio je Đeljošaj.
Ukazao je da će autohtoni albanski glas nastaviti da se jasno i snažno čuje u Skupštini Crne Gore, uprkos decenijskim osporavanjima.
“Taj glas treba dodatno osnažiti kroz pravednu izbornu reformu koja će obezbijediti adekvatnu i pravičnu zastupljenost albanske zajednice kroz garantovane mandate”, kazao je.
Podsjetio je da su juče završeni parlamentarni izbori u Sloveniji, članici EU.
“Italijanska i mađarska manjina, iako imaju svega 0,1 odsto i 0,3 odsto, imaju garantovane mandate u parlamentu i to je evropski standard i afirmativna akcija”, zaključio je Đeljošaj.











