Govoreći o odluci Evropske unije da građani od 3. novembra ove godine prave zalihe potrepština za 72 sata, Gajević je kazao da ne smatra da se radi o ratnoj opasnosti koja će zadesiti EU u bliskoj budućnosti.

“Moje mišljenje je da se ne radi o ratnoj opasnosti koja će zadesiti EU u bliskoj budućnosti, već da je to jedna priprema, sa našeg aspekta, unutar politička konstatcija nekoga u EU koji će građanima da ukaže na moguće scenarije u nekoj doglednoj budućnosti, eventualno u nekih narednih par godina. Građani EU htjeli mi to ili ne da prihvatima, obično nisu spremni na takve lomove, oni već žive dugi niz godina u nekom uhodanom sistemu i uopšte slabo reaguju na krizu. Kriza kod njih nije postojala od kraja šezdesetih, početka sedamdesetih godina i oni, kada je bila finansija kriza, bili su nespremni. Nisu mogli da vjeruju da im depoziti propadaju, da ne mogu da vrate kredit. Sada imamo jednu drugu vrstu krize. Ona je geopolitička, globalna i prijetnja jednim svjetskim ratom i imate u EU i dalje uljuljkano stanovništvo koje prati na medijima šta se dešava i oni to prihvataju ili ne prihvataju, ali nisu spremni na neku kriznu situaciju”, kazao je Gajević.

On je dodao da se i u Crnoj Gori takve stvari događaju.

“Teško da ćete nekoga od 16, 17, 20 godina imate nekog ko je spreman da se žrtvuje, ostane dva dana bez ajfona. U tom kontektstu je ta izjava. Ne smatram da će tih 72 sata spasiti nekoga u slučaju da dođe do nekog sukoba, već je to jedno upozorenje da ljudi treba da razmišljaju o budućnosti, da treba da imaju neke vrste zaliha koje nisu samo novčane, jer vam u takvim situacijama novac ne pomaže”, kazao je Gajević.

On je naveo da u EU postoji kontradiktornosti kada je novac u pitanju.

“To je jedna kontradikotrnost EU. Oni pokušavaju čitav novčani sistem da prebacu u banke, u bezgotovinska plaćanja i sada odjednom građanima porčuju da imaju sitne apoene”, istakao je Gajveić.

Dodao je da je obezbjeđivanje robnih zaliha istorijski kontinuitet.

“Čak je i Kraljevina Jugoslavija svojevremeno gradila robne i državne rezerve na tim postulatima. Suštinski ozbiljne države se pripremaju na način što će za polugodišnje potrebe vojske i naroda obezbijediti moguće rezerve hrane, municije,ljekova, sanitetskog materijala i sitnih apoena, zato što u tim kriznim situacijama trebaju apoeni da biste vi platili ili rekvizicijum ili državne činocnike, ili sve one ljude koji zavise i državnog sistema”, kazao je Gajević.

On je kazao da postoje dvije vrste državnih rezervi.

“To je koncept robnih i koncept strateških rezervi. Koncept robnih rezervi podrazumijeva dovoljnu količinu namjernica, ljekova i goriva, dok je koncept strateških rezervi širi pojam koji podrazuijeva sve to plus municiju, gorivo za ratne potrebe, sanitetski materijal i prije svega novac za ljude”, kazao je Gajević.

Analitičar i novinar Slaviša Đorđević kazao je da on “stari vojnik” i da živi u spartanskom duhu.

“Uvijek imam u podrumu rezerve i konzervi, voća, povrća, raznih zimnica, ali u suštini ne sjekiram se previše zbog toga, uvijek će biti, ako dođe do takvih situacija, tada novac gubi vrijednost”, kazao je Đorđević.

Kazao je da je odluka EU o obezbjeđivanu zaliha zbog lošeg opšteg ekonomskog stanja u Evropi.

“Postoji više aspekata koje treba posmatrati. Jedan od njih je da su čelne zemlje EU, odnosno njena lokomotiva Njemačka stoji veoma loše ekonomski. Ona je pala, izgubila je Kinu i Rusije, tamo gdje je najviše novca zarađivala. Njemačka je bila jaka dok nije došlo sukoba Ukrajine i Rusije, odnosno NATO-a i Rusije, moramo biti svjesni da je to proksi rat NATO-a, Zapada protiv Rusije, koji je oduvijek psotojao i mi smo sada nažalost svjedoci toga. Njemačka više nema jeftinih energenata, tako da loše ekonomski stoji. Slično je i u Francuskoj. Rejtnzi francuskog predsjednika i njemačkog kancelara su najniži u istoriji. Postoji taj politički aspekt. U Njemačkoj je AfD najpopularnija partija sa 29 odsto, vladajuće strukture su izgubile Berlin gdje čak nisu ni ušli u vlast tog regiona i na dobrom putu su da aktuelne vlasti izgube sve te reiogine. Osim toga treba posmatrati i veliki broj izbjeglica, posebno iz Ukrajine, koji imaju sva prava koja imaju i Njemci koji su rođeni tamo”, kazao je Đorđević.

Istakao je da postoje neki planovi i zavjere ljudi koji su u pozadini i da oni donose ključne odluke.

“Dovoljno je reći da je Makron radio kod Rotšilda prije nego što je postao predsjednik Francuske. Njemački kancelar Merc je bio jedan od ključnih direktora najjačeg finansijskog fonda na svijetu koji je, usotalom, kupio Black Rock-a, koji je kupio cijelu Ukrajinu, koji po cijeloj Evropi kupuje i rudna bogatstva, mjesta koja imaju dosta hrane i na čelo država, psoebno onih koje su veoma značajane u Evropi dolaze ljudi iz veoma krupnog kapitala koji određuju sudbinu Evrope”, smatra Đorđević.