Podaci CGO pokazuju da je Vlada od 31. oktobra 2023. do 28. maja ove godine zasijedala 322 puta, a čak 210 sjednica održano je telefonskim ili elektronskim putem. Svega 122 sjednice, kako dodaju, održan se uživo – kroz 116 redovnih, četiri tematska i jedno konsultativno zasijedanje. Fenomen svojevrsnog „telefonskog odlučivanja“, prema riječima magistra politikologije i medijskog poslenika Nikole Vuksanovića, treba sagledavati i u kontekstu hitnosti usvajanja pojedinih odluka, ali visok procenat ovakvih sjednica svakako otvara pitanje transparentnosti.
On ipak ukazuje da problem povjerenja građana u Vladu ne proizlazi samo iz načina održavanja zasijedanja, već mnogo više iz ukupne političke nestabilnosti, čestih tenzija i nedostatka kontinuiteta u vođenju države.
„Kada građani imaju osjećaj da institucije funkcionišu stabilno i odgovorno, onda ni telefonske sjednice same po sebi ne moraju biti sporne. Međutim, ukoliko se takva praksa prečesto koristi za pitanja od velikog javnog značaja, bez dovoljno objašnjenja i transparentnosti, može ostaviti utisak netransparentnosti i dodatno povećati nepovjerenje javnosti”, ocijenio je Vuksanović, uz poruku da je potrebno pronaći balans između efikasnosti i transparentnosti.
„U situacijama koje zahtijevaju brzo reagovanje telefonske sjednice mogu biti opravdane, ali bi građani morali imati više informacija o odlukama koje se na taj način donose i razlozima zbog kojih se poseže za takvom praksom”, dodao je on.
Novinar Marko Stojanović ukazuje da ovakav način odlučivanja može biti opravdan u hitnim situacijama, ocijenivši da je problematično kada to postane dominantan model rada.
“U tom slučaju, građani se s pravom pitaju da li je transparentnost, kvalitet rasprave i odgovornosti donosilaca odluka na potrebnom nivou. Građani imaju pravo da znaju kako se razmatraju i usvajaju odluke koje utiču na njihov svakodnevni život, posebno kada je riječ o temama od velikog javnog interesa”, kazao je Stojanović.
Da li sjednice treba da budu otvorene za javnost?
Sagovornici Portala ADRIA saglasni su da dio sjednica izvršne vlasti treba da bude otvoren za javnost. U vezi sa tim, Vuksanović posebno podrazumijeva rasprave o pitanjima od velikog društvenog i državnog značaja.
“Na taj način građani bi imali direktan uvid u rad izvršne vlasti, argumente ministara i način donošenja ključnih odluka koje utiču na njihov svakodnevni život. To bi svakako doprinijelo većem stepenu transparentnosti i odgovornosti institucija. Međutim, isto tako mislim da nije realno niti potrebno da svaka sjednica Vlade bude javno prenošena. Vlada je složen sistem koji svakodnevno razmatra veliki broj tehničkih, administrativnih i operativnih pitanja koja nijesu od šireg javnog interesa. Kada bi svaka sjednica bila predmet direktnog prenosa, postoji opasnost da bi se ozbiljne rasprave pretvorile u politički performans namijenjen medijima i javnosti, umjesto da fokus ostane na konkretnim rješenjima i efikasnosti rada”, ocjenjuje politikolog.
Direktni prenosi, prema Stojanovićevim riječima, značili bi korak ka većoj institucionalnoj odgovornosti.
“Takva praksa omogućila bi građanima da neposredno prate argumente, stavove i odluke svojih predstavnika, čime bi se jačalo povjerenje u institucije i demokratske procese”, istakao je on.
Bez jedinstvene baze podataka za zemlje EU
U zemljama Evropske unije (UN) ne postoji jedinstvena baza podataka o telefonskim sjednicama vlada država članica, ali se prema dostupnim izvorima može zaključiti da se zasijedanja izvršne vlasti održavaju uglavnom uživo. Izuzetak su situacije koje iziskuju hitno djelovanje ili rad uslijed globalnih nestabilnosti, kao što je bila pandemija koronavirusa. Digitalni alati, prema dostupnim izvorima, više se koriste za pripremu i ubrzavanje procesa odlučivanja.
Abazović kabinet „otvorio sjednice“ uz podijeljene reakcije
Sjednice aktuelne crnogorske Vlade koju predvodi premijer Milojko Spajić zatvorene su za javnost, a izvršna vlast po završetku rasprave zvanično obavještava javnost o donijetim odlukama, što je praksa u većini evropskih zemalja. S druge strane, prethodna administracija na čelu sa Dritanom Abazovićem „otvorila“ je zasijedanja i odobrila direktne prenose kao korak ka transparentnosti, što je izazvalo podijeljena mišljenja u javnosti.
M. STANIŠIĆ
