Laković je tom prilikom istakla da iseljenici iz Crne Gore u Republici Turskoj daju značajan doprinos razvoju zajednice i društva u kojem žive, potvrđujući se kroz odgovoran rad, lojalnost i aktivno učešće u javnom i društvenom životu zemlje domaćina.

“Crnogorski iseljenici su posvećeni građani i građanke Republike Turske, a upravo njihova odgovornost, povezanost sa porijeklom i uzajamno povjerenje predstavljaju čvrst temelj za dalji razvoj inicijativa i projekata koji proizilaze iz njihovog društvenog angažmana”, poručila je ona.

Predsjednik Platforme žrtava prisilne migracije iz Crne Gore, Hamza Javuz, istakao je da sa posebnom pažnjom prati uspjehe države porijekla, te izrazio lično zadovoljstvo očekivanjem da će Crna Gora uskoro postati naredna članica Evropske unije.

Predstavljajući rad i aktivnosti Platforme, on je uputio zahvalnost predstavnicima najvišeg zakonodavnog doma Crne Gore na iskazanom poštovanju i interesovanju za teme koje se odnose na istorijsku pozadinu tragičnih događaja u regionu Šahovića i njihove savremene posljedice, kao i na složene socijalne, kulturne, ekonomske i pravne izazove sa kojima se suočavaju žrtve prisilnih migracija.

“Potrebno je uspostaviti trajne, primjenjive i zakonski utemeljene mehanizme rješavanja ovih pitanja, u skladu sa standardima Evropske unije i međunarodnim pravom”, istakao je Javuz.

Laković je naglasila da u potpunosti razumije osjetljivost predmetne teme i potrebu da joj se pristupa sa posebnom pažnjom.

“Naročito imajući u vidu da su se navedeni događaji desili prije gotovo jednog vijeka, u drugačijim državnim i društveno-političkim okolnostima”, kazala je ona.

Naglasila je da je neophodno da se relevantna arhivska građa pažljivo objedini iz više zvaničnih izvora i sagleda iz različitih pravno-istorijskih aspekata, kako bi se otvorio prostor za sadržajan dijalog koji može voditi ka odgovornom i održivom rješenju.

Poslanik Seid Hadžić je naglasio da razumije istorijski kontekst ove i sličnih tema koje se odnose na iseljenike iz Crne Gore u Republici Turskoj, uz ocjenu da one, prije svega, moraju imati snažno naučno utemeljenje.

“Ovim pitanjima prvenstveno treba da se bavi akademska i stručna zajednica, kako ne bi postala predmet političkih interpretacija i time izgubila svoju osnovnu svrhu – objektivno rasvjetljavanje istorijskih činjenica od šireg društvenog značaja. Za savremenu Crnu Goru ne postoje tabu teme. Sva pitanja od značaja za njene građane, bez obzira na mjesto njihovog života, legitimna su i vrijedna pažljivog razmatranja, naročito u aktuelnom političkom kontekstu i u skladu sa međunarodnim pravom i obavezama koje je Crna Gora preuzela na putu ka članstvu u Evropskoj uniji”, naveo je on.

Sagovornici su saglasni da je dijalog, zasnovan na činjenicama, uz međusobno uvažavanje i poštovanje pravnih i evropskih standarda, jedini održiv put ka odgovornom sagledavanju ovih pitanja i jačanju povjerenja između države Crne Gore i njenih iseljenika.