Kako je istakao, nakon istorijskih promjena na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine, većinska Crna Gora zahtijevala je korjenite promjene i reforme u svim segmentima društva i države.

“Građani Crne Gore danas vide i osjećaju rezultate koje je postigla ova parlamentarna većina kada je riječ o njihovom životnom standardu. Ipak, oni i dalje traže pravdu, odnosno zadovoljenje svog osjećaja pravde. Zašto se prenošenje njihovog stava od strane političkih predstavnika u Skupštini Crne Gore i njihovog prava da ocijene Izvještaj Vrhovnog državnog tužilaštva predstavlja kao „neprimjeren pritisak” – prepuštamo građanima da sami procjene”, naveo je Miličić.

Ocijenio je da je nedopustivo je da brojne afere, među kojima se posebno ističu afere „Telekom”, „Crne trojke”, „Limenka” i mnoge druge, završavaju zastarom “samo zato što neko to ne želi ili nema hrabrosti da krene u odlučnu borbu protiv kriminalnih struktura koje su ovu zemlju držale zarobljenom punih trideset godina”.

“Građani Crne Gore to vrlo dobro vide i postavljaju pitanja svojim predstavnicima o čemu se ovdje radi. Svi znaju da su svi oni dobri rezultati koje danas imamo u pravosuđu prvenstveno zasluga partnerskih obavještajnih i bezbjednosnih službi koje su Tužilaštvu dostavile podatke iz „Skaj” komunikacija. Bez tih prepiski, ovdašnje ustanove zadužene za borbu protiv kriminala i korupcije ne bi, očigledno, učinile mnogo”, naglasio je.

Kako je rekao, jedini stvarni pritisak koji se danas vrši jeste onaj na građane Crne Gore i njihove legitimne političke predstavnike u Skupštini, kojima se pokušava ograničiti pravo da slobodno govore u Skupštini.

“Veoma je razočaravajuće da jedna rasprava u našem parlamentu, ni burnija, ni oštrija od mnogih ranijih, izaziva takvu pažnju i zanimanje različitih adresa. Ako izabrani predstavnici naroda kritikuju i slobodno iznose stav da pojedine institucije ne rade najbolje svoj posao – da li je to zabranjeno ili poželjno”, upitao je portparol NSD.

U svim drugim parlamentima, kazao je, sloboda govora poslanika jamčena je Ustavom.

“I svako oduzimanje tog prava nije dozvoljeno, jer je štetno za demokratiju. Ako neko smatra da u Crnoj Gori može, suprotno važećem Ustavu, formirati „četvrtu granu vlasti” taj se prevario. Postoje jasne procedure promjene Ustava, no čvrsto vjerujemo da će se teško obezbijediti potrebna većina koja bi pristala da formira takvu granu vlasti koja bi kontrolisala ostale tri. To se u demokratskom svijetu naziva diktaturom – a Crna Gora je sa takvom praksom i moći koju su za sebe prigrabili pojedinci jednom zauvijek raskrstila 2020. godine”, poručio je Miličić.