Ustavne promjene koje predviđaju provjeru integriteta mandatara i članova Vlade predstavljene su kao mehanizam zaštite javnog interesa i borbe protiv korupcije. Međutim, između zaštite institucija i političke diskreditacije granica može biti veoma tanka-upozoravaju pravnici. Odgovore na pitanja po kojim kriterijumima će se vršiti provjera integriteta i da li postoji dovoljno jak mehanizam zaštite od zloupotrebe potražili smo kod samog podnosioca inicijative, ali i predstavnika pravne struke.Dok predlagač tvrdi da je ta granica jasno povučena, u javnosti se mogu čuti i stavovi da prostor za zloupotrebu ipak postoji.

Iako generalno podržavaju koncept provjere integriteta najviših funkcionera izvršne vlasti, među dijelom predstavnika pravne struke vlada bojazan da će ovaj mehanizam biti korišten u svrhu eliminacije političkih protivnika. “Ne smije se dozvoliti da „integritet“ postane ustavna superkvalifikacija koju će neki izvršni, administrativni ili nezavisni organ tumačiti po širokoj diskrecionoj ocjeni” -poručuje bivši predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić u autorskom tekstu. S druge strane, potrpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica navodi da je pojam integriteta jasno definisan zakonom, te da stoga nema mjesta slobodnom tumačenju.

“Integritet je nepristrasno vršenje javne funkcije kojim se čuva ugled i tog nosioca javne funkcije i institucije, obezbjeđuje se povjerenje i otklanjaju mogućnosti u pogledu nastanka korupcije. Dakle, provjera integriteta nije provjera ideološko-političke podobnosti i stavova, to je postupak utvrđivanja nepostojanja sukoba interesa koji može dovesti u pitanje nepristrasno vršenje javne funkcije. Dakle, pojam integriteta se prema važećem pravnom sistemu Crne Gore vezuje isključivo za nepostojanje sukoba interesa”, kazao je Koprivica.

Sličnog stava kao bivši predsjednik Ustavnog suda je i advokat Miloš Vukčević. Iako je zakonom definisano šta se tačno podrazumijeva pod integritetom, Vukčević smatra da je taj pojam ipak nedovoljno određen.

“To su opet široke kategorije, šta je konflikt interesa, šta je sprečavanje korupcije, dakle ti kriterijumi moraju biti jasni i unaprijed poznati. Kao što je recimo nesrazmjera između imovine i prihoda, to bi recimo bio jedan kriterijum, onda da li kandidat za ministra uredno izmiruje poreske obaveze. Ne može biti po mom sudu kandidat za ministra neko ko ima poreska dugovanja ili ima nesklad između imovine i prihoda i tako dalje”, navodi Vukčević.

U postupku provjere integriteta učestvovaće više institucija, ali ne u smislu procjene i odlučivanja, već dostavljanja dokumentacije i podataka relevantnih za utvrđivanje eventualnog sukoba interesa budućeg javnog funkcionera.

” U postupku provjere integriteta, recimo Agencija za sprečavanje korupcije neće odlučivati ko će biti ministar, nego će samo mandataru poslati podatak za kandidate za članove Vlade da li je nekome izrečena zabrana vršenja javne funkcije na pravosnažan način, dakle šalje jedan podatak iz evidencije, ne učestvuje u provjeri, ne procjenjuje, ne odlučuje, nego samo snabdijeva podatkom mandatara u pogledu kandidata za članove Vlade, kako recimo mandatar ne bi predložio Skupštini lice kome je izrečena zabrana vršenja javne funkcije na period od četiri godine”, dodaje on.

Vukčević, pak, navodi da treba biti veoma oprezan pri definisanju kriterijuma za provjeru integriteta, jer se, u protivnom, stvara prostor za brojne zloupotrebe.

“To može otvoriti mogućnost da se kroz integritet vrši provjera političke podobnosti i ideološke podobnosti. Zakon koji će se baviti time treba da napravi jasnu granicu između zaštite institucija i zaštite demokratskog političkog procesa. Jer moramo poći od toga da su poslanici dobili povjerenje od naroda da izglasaju nekog kandidata za premijera, dakle, da većina predloži i izabere, naravno, i u tom slučaju ne bi trebalo da se ovo pretvori u sredstvo da se blokira sjutra politička većina i da se pretvori u jednu vrstu zloupotrebe”, istakao je on.

S druge strane, Koprivica negira postojanje prostora za malverzacije i zloupotrebe, te naglašava važnost pomenutih provjera prije stupanja na funkciju.

“Tako, na primjer, ukoliko kandidat za ministra ne želi da potpiše izjavu kojom se obavezuje da će napustiti firmu, vlasništvo ili upravljanje firmom koja ima javne nabavke sa državom, on onda šalje poruku o sebi da u toj funkciji vidi šansu za konflikt interesa i da u toj funkciji vidi način da izvuče korist za sebe. To se prevenira tako što se obaveže unaprijed da će u skladu sa zakonom preduzeti određene mjere. Ukoliko ne želi da se obaveže prema unaprijed zakonom propisanim pravilima, on ne zaslužuje da bude nosilac najodgovornije javne funkcije”, kazao je Koprivica.

Pružanje pravne zaštite kandidatu koji dobije negativnu ocjenu pri provjeri integriteta ne smije biti nešto što zakonopisac ne smije zaobići, smatra advokat Vukčević.

“Vrlo je bitno da u slučaju dobijanja negativnog nalaza, negativne odluke, da neko lice ne ispunjava uslove iz oblasti integriteta, da mu se omogući pravo žalbe i sudske zaštite. Tu ne vidim u krajnjem slučaju ko može donijeti konačnu odluku osim sud. Dakle, mi moramo obezbijediti mogućnost sudske kontrole, a posebno iz razloga što je riječ o hitnim postupcima, jer kad se premijer predloži vi imate tačan rok u kome Vlada mora biti izabrana, i tako dalje. Moramo imati hitno postupanje od strane sudova”, dodao je Vukčević.

Naši sagovornici saglasni su da cjelokupan postupak mora biti određen jasnim zakonskim kriterijumima kroz Zakon o Vladi, kako bi se izbjegla slobodna tumačenja i uvođenje kriterijuma koji nemaju veze sa konfliktom interesa, a njegova identifikacija i eliminacija mora ostati u fokusu zakonopisaca.