“Hrvatska je u poslednjih desetak godina na godišnjem nivou imala prosječan rast od oko 2,5 odsto, i to sa svim vanrednim fondovima koje smo povlačili zbog zemljotresa, poplava i epidemije. Da nije bilo tog novca, ta cifra bi bila još manja”,  prokomentarisao je Milanović na svečanoj ceremoniji povodom obilježavanja Dana Fakulteta političkih znanosti (FPZG) u Zagrebu.

On se potom osvrnuo na rezultate zvaničnog Beograda, naglašavajući ulogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u tom procesu.

“Susjedna Srbija, koja se izgleda otrgla dvanaestogodišnjem ropstvu, kako neki kažu, ja tu neću izvoditi zaključke, u tom razdoblju je pod Vučićem imala upravo isti ili čak za jednu decimalu viši prosječni godišnji rast od Hrvatske. I to bez evropskih novaca u značajnijoj mjeri, sa nešto kineskih i sa puno manje ruskih investicija”, naglasio je hrvatski predsjednik.

Milanović je podvukao da svrha ovog poređenja nije kukanje nad sudbinom ili “sastavljanje tužbalica” u kojima će sutra sjedeti njihova djeca. Prema njegovim riječima, ovi podaci predstavljaju realne parametre koji moraju da posluže javnosti i donosiocima odluka kako bi se geopolitički i ekonomski orijentisali i doneli ključne zaključke o tome šta činiti u budućnosti.