Od filozofske ideje do savremenog zakonodavstva prošlo je više od četiri veka, a rasprava je i dalje podjednako složena.
U Sloveniji je danas u 7 časova otvoreno više od 3.000 biračkih mesta, na kojima će građani odlučivati o sprovođenju zakona o pomoći pri dobrovoljnom prekidu života.
Biračka mesta biće otvorena do 19 časova, a prvi rezultati očekuju se nakon 19.30, prenijela je Slovenačka novinska agencija (STA).
Referendumsko pitanje glasi: Da li ste za sprovođenje zakona o pomoći pri dobrovoljnom prekidu života, koji je Državni zbor usvojio 24. jula 2025. godine? Birači glasaju zaokruživanjem za ili protiv.
Referendum u Sloveniji
Slovenija je zakon donela u julu ove godine, pošto je prethodno 55 odsto glasača na konsultativnom referendumu 2024. glasalo za princip asistirane smrti.
Slovenija je tako postala jedina među bivšim jugoslovenskim republikama u kojoj pacijenti sa nepodnošljivim zdravstvenim stanjem mogu zakonski da zatraže asistiranu smrt.
Međutim, grupa koju vodi konzervativni aktivista Aleš Primc zatim je prikupila više od 46.000 potpisa u prilog inicijativi, tvrdeći da je zakon nehuman i da krši Ustav, koji navodi da je ljudski život nepovrediv.
Na novom referendumu dovoljno je bilo zaokružiti na listiću „da“ i potvrditi pravo terminalno obolelih ljudi da, kada medicina više ne može da im pomogne, život okončaju dostojanstveno.
Zakon precizira da sve mogućnosti lečenja moraju biti iscrpljene pre nego što eutanazija bude odobrena.
Ovim potezom Slovenija se pridružila zemljama poput Španije, Belgije, Luksemburga i Holandije, dok je eutanazija u svetu legalna i u Kanadi i Kolumbiji.
U Srbiji je ovakav zakon i dalje na nivou predloga.
„Pomaka nema i verujem da će tako ostati i u narednim godinama”, kaže Marina Mijatović, stručnjakinja za medicinsko pravo iz Pravnog skenera za BBC na srpskom.
Šta je eutanazija
Eutanazija označava laku ili bezbolnu smrt, odnosno namjerno okončanje života čovjeka koji pati od neizlječive bolesti na njegov zahtev, navodi se u Rječniku termina iz oblasti raka (NCI).
Danas se najčešće razlikuju dvije osnovne vrste: aktivna i pasivna eutanazija.
Aktivna podrazumijeva da obučeno osoblje pacijentu daje supstancu koja dovodi do smrti, ali isključivo na njegov jasan i dobrovoljan zahtjev.
Pasivna eutanazija odnosi se na prekid terapije, aparata ili liječenja koje održava život, odnosno svjesno odbijanje medicinske pomoći.
U savremenim pravnim sistemima obje vrste podlaze strogim medicinskim i etičkim uslovima, uz naglasak na dobrovoljnosti i zaštiti pacijenata od zloupotreba.
Kritike na račun referenduma
Borut Dolenec, 45-godišnjak iz Ljubljane, odlučio je da neće glasati na ovom referendumu.
„Nisam želeo da glasam o nečemu što nemam pojma“, kaže za BBC na srpskom, dodajući da je tema ispolitizovana i da „on ne može da odlučuje kada se ljudi dijele u timove”.
Referendum u Sloveniji podržale su opozicija, crkva i dio medicinske zajednice, prenosi Nacionalna novinska agencija Slovenije (STA).
Grupa protiv zakona prikupila je više od 46.000 potpisa, tvrdeći da dokument krši Ustav i da je nehuman.
Koalicione partije i neke nevladine organizacije zakon podržavaju, ističući da treba omogućiti pravo na sopstvenu odluku i dostojanstvenu smrt.
Prvi djelimični rezultati očekuju se odmah po zatvaranju biračkih mjesta, dok će konačni rezultati biće potvrđeni 4. decembra.
Zakonska regulativa i stav Srbije
U Srbiji eutanazija i dalje nije zakonski regulisana i tretira se kao krivično djelo.
Član 117 Krivičnog zakonika predviđa kaznu od šest meseci do pet godina zatvora za one koji iz samilosti liše života teško oboljelog čovjeka.
Nacrt Građanskog zakonika iz 2015. predviđa pravo na dostojanstvenu smrt, uz ispunjavanje humanih, psiho-socijalnih i medicinskih uslova, ali zakon još nije usvojen.
Ljekarska komora i Srpsko ljekarsko društvo smatraju je neetičnom zbog Hipokratove zakletve, dok Srpska pravoslavna crkva ističe da je život u Božjim rukama i da čovjek ne može odlučivati o smrti.
Hipokratova zakletva je etička zakletva koja naglašava važnost etičkih i profesionalnih standarda u medicini, piše Britanika.
Njeno ime potiče od antičkog grčkog lekara Hipokrata, koji je uveliko tad smatran za „oca zapadne medicine“.
Katolička crkva smatra da je život svetinja od začeća do prirodne smrti i da nijedno ljudsko biće nema pravo da namjerno prekine život druge osobe.
Crkva se zalaže za palijativnu njegu i pružanje potpune podrške bolesnima.
Gdje je eutanazija dozvoljena
Eutanazija je dozvoljena u nekoliko zemalja svijeta, ali pod strogo definisanim uslovima.
U Holandiji, eutanazija i asistirano samoubistvo su legalni za odrasle osobe koje pate od neizlječive bolesti i neizdržive patnje.
Belgija dozvoljava eutanaziju i za odrasle i za maloljetnike uz odobrenje roditelja i ljekara, dok Kanada i Luksemburg omogućavaju medicinski pomaganu smrt odraslima u teškim zdravstvenim stanjima.
Parlament Portugala je u maju 2023. usvojio zakon kojim se dozvoljava ograničena eutanazija u određenim okolnostima.
U Italiji je pomaganje u samoubistvu djelimično dekriminalizovano poslije presude Ustavnog suda iz 2019. godine za slučajeve kada osoba pati od neizlječive bolesti.
U Urugvaju je eutanazija dekriminalizovana od 2025. godine, pri čemu zdravstveni radnik može aktivno prekinuti život pacijenta, dok samoubistvo uz asistenciju nije dozvoljeno.











