Naše bake su često govorile da se pri udaji ne uzima samo muž, već cijela njegova porodica. U toj narodnoj mudrosti ima istine, jer dijete zaista u svom genetskom „koktelu“ nosi djelove i sa očeve i sa majčine strane. Ali koliko zapravo unuče nosi gena svoje bake i šta to znači u praksi?

Prema riječima ruskog genetičara, profesora Sergeja Kiseljova, dijete nasleđuje oko 25 odsto gena od bake. Ipak, to ne znači da će izgledati ili se ponašati baš kao ona. Genetika funkcioniše poput miješanja karata – u svakoj generaciji špil se ponovo dijeli i kombinuje, pa je ishod uvijek jedinstven.

Baka s majčine i očeve strane – razlika postoji

Bake prenose različite gene unucima. Baka s majčine strane povezana je sa unucima i unukama podjednako, dok baka s očeve strane prenosi X hromozom samo na unuke. To znači da su djevojčice bliže povezane genetski s bakama, dok kod unuka veza može biti slabija.

Dominantni i recesivni geni

Boja očiju, oblik kose ili građa tijela zavise od toga da li su geni „dominantni“ ili „recesivni“. Na primjer, ako je baka imala plave oči (recesivan znak), a djeda smeđe (dominantno), veća je vjerovatnoća da će dijete naslijediti smeđe oči. Ali plava boja može „preskočiti“ jednu generaciju i pojaviti se ponovo kod unuka, iako su roditelji tamnooki.

Nasleđivanje bolesti

Pored fizičkih osobina, prenose se i određene bolesti. Neke genetske predispozicije, poput naslednog raka dojke, mogu se prenositi kroz generacije. Ako baka nosi gen, velika je šansa da će ga naslijediti majka, a zatim i unuka. Kod muške djece taj gen se ne razvija u bolest, ali može biti prenijet na sledeću generaciju – dakle, sa oca na kćerku.

Iako znamo da dijete od bake nosi jednu četvrtinu gena, ne znači da će naslediti njen izgled, karakter ili bolesti u istoj mjeri. Genetika je složena i zavisi od mnogih faktora, a jedini precizan uvid daju detaljne genetske analize cijele porodice. Ono što je sigurno – u svakoj generaciji baka, ipak, ostavlja svoj neizbrisiv trag.