Vještačka inteligencija je sve prisutnija u svim oblastima svakodnevnih aktivnosti, a mnogi ljudi dio svojih zadataka prepuštaju uređajima – oslanjaju se na pametne telefone, na alate za pisanje zasnovane na vještačkoj inteligenciji i na digitalne asistente za rješavanje problema, prenosi Net.hr.
Ovaj način funkcionisanja pokazuje se praktičnim, ponekad čak i neophodnim, ali donosi posljedice koje se tek sada počinju u potpunosti razumijevati.
Posljedice korišćenja vještačke inteligencije
Interview Solutions Hub navodi da česta upotreba ovih alata može smanjiti sposobnost samostalnog razmišljanja, pa je važno razviti navike korišćenja tehnologije na način koji pomaže, a ne ugrožava, kontrolu nad sopstvenim umom.
Ograničenja ljudskog mozga
Uprkos svojoj složenosti, ljudski mozak obrađuje informacije brzinom od samo deset bita u sekundi, što je presporo za ogromnu količinu podataka sa kojima se svakodnevno susrećemo.
U današnjem svijetu, oslanjanje isključivo na vaš mozak je uporedivo sa bodibildingom bez steroida – pohvalno, ali neefikasno.
Korišćenje alata umjesto razmišljanja
Ljudi su oduvijek koristili razne alate kako bi olakšali razmišljanje i bolje pamtili informacije – od pećinskih crteža do pisanih zapisa.
Danas, za razliku od svojih predaka, mnogi ljudi delegiraju djelove svojih mentalnih zadataka uređajima koji preuzimaju veliki dio njihovog svakodnevnog razmišljanja i pamćenja.
Ogromna baza znanja o vještačkoj inteligenciji
Generativni modeli vještačke inteligencije, kao što su ChatGPT i Copilot, obučeni su na pet puta većoj količini teksta nego što je postojalo u svim knjigama koje su postojale prije 500 godina.
Iako ovi alati povećavaju efikasnost, istraživanja pokazuju da prekomjerno prepuštanje mentalnim zadacima može izazvati atrofiju mozga i pad mentalnih sposobnosti.
Strah od suvišnosti
Ljudi se instinktivno plaše da prekomjerno oslanjanje na vještačku inteligenciju čini ljudski mozak suvišnim.
Ova spoznaja može podstaći želju za povratkom mentalne nezavisnosti – rješavanjem matematičkih problema, čitanjem knjiga ili čak potpunim odbacivanjem digitalnih alata u pokušaju da se ostane intelektualno aktivan.
Rizici u budućnosti
Iako vještačka inteligencija može biti efikasan alat za donosioce odluka, postoji rizik da će postati previše zavisni od nje i izgubiti povjerenje u sopstvene sposobnosti donošenja odluka.
„Gdje je granica između osjećaja kontrole i manipulacije? Kada koristite uređaj, da li osjećate da ga kontrolišete ili on kontroliše vas“, pita istraživač praktične filozofije Pii Telakivi.
Profesor Sasu Tarkoma dodaje da ćemo postati bolji u davanju instrukcija vještačkoj inteligenciji, ali da možemo izgubiti nešto drugo u tom procesu. Takođe smatra da je ovo važna tema za istraživanje.
„Ako prestanem da razmišljam samostalno, da li to znači da ću prestati da postojim? To znači da će se i čovječanstvo promijeniti“, kaže Telakivi.
Samostalno razmišljanje takođe daje smisao životu. Ne bi trebalo da se odreknemo radosti razumijevanja, bez obzira na to šta budućnost nosi, piše Univerzitet u Helsinkiju.
