Pitanje da li konzumiranje alkohola može da smanji rizik od trovanja hranom nakon unosa sumnjive namirnice privuklo je veliku pažnju na društvenim mrežama. Povod je bio video na TikToku, u kojem jedan korisnik navodi da je popio alkohol nakon što je pojeo hranu za koju je posumnjao da nije bila ispravna, pozivajući se na navodna istraživanja koja sugerišu da alkohol može da umanji vjerovatnoću obolijevanja.
U snimku se iznosi tvrdnja da konzumiranje žestokog pića nakon sumnjivog obroka može da smanji rizik od trovanja hranom, uz obrazloženje da alkohol navodno djeluje zaštitno protiv patogena.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je ova tvrdnja znatno složenija nego što se predstavlja na društvenim mrežama. Iako u njoj može da postoji određena naučna osnova, takav savjet se ne smatra pouzdanim, niti univerzalno bezbjednim rješenjem.
Može li alkohol da spriječi trovanje hranom
“Da, alkohol kao supstanca može da ubije patogene, što se vidi u njegovoj upotrebi u medicinskom alkoholu i sredstvima za dezinfekciju. Međutim, alkohol je poznat po štetnom uticaju na zdravlje i ne bi trebalo da bude lijek za sprječavanje trovanja hranom”, kaže doktorka Rabija de Latur, gastroenterolog na Medicinskom fakultetu Grosman Univerziteta u Njujorku.
U stvari, konzumiranje alkohola nakon unosa hrane koja nije pravilno pripremljena može da pogorša stanje.
“Iako se alkohol koristi za dezinfekciju ruku i površina, uslovi u digestivnom sistemu značajno se razlikuju od spoljašnje sredine, zbog čega takav efekat u želucu ne može biti očekivan”, kaže dr Kristofer Kaunts, ljekar hitne medicine i toksikolog iz Centra za kontrolu trovanja u Nju Džerziju.
Kako alkohol utiče na rizik od trovanja hranom
Više studija bavilo se pitanjem da li konzumiranje alkohola može smanjiti rizik od trovanja hranom, ali dostupni dokazi ne podržavaju preporuku alkohola kao zaštitne mjere. Kako ističe dr Kristofer Kaunts, postojeća istraživanja ne opravdavaju zaključak da bi alkoholna pića trebalo koristiti u prevenciji bolesti koje se prenose hranom.
Takođe, važno je naglasiti da ovi nalazi nisu konačni. Prema rečima dr Rabije de Latur, dostupni podaci potiču iz malog broja studija koje su metodološki ograničene i često daju oprečne rezultate.
Jedna studija objavljena 2002. godine u časopisu “Epidemiology” analizirala je ishode kod osoba koje su konzumirale alkohol nakon izlaganja salmoneli u Ohaju, u poređenju sa onima koji nisu pili alkohol. Rezultati su pokazali da je grupa koja je konzumirala alkohol imala manju vjerovatnoću da se razboli. Međutim, studija je obuhvatila svega 51 ispitanika, što značajno ograničava mogućnost izvođenja pouzdanih zaključaka.
“I sami autori studije naglasili su da ovi nalazi ne znače da alkoholna pića treba preporučivati kao zaštitni faktor protiv zaraznih bolesti koje se prenose hranom, što dodatno potvrđuje potrebu za opreznim tumačenjem rezultata”, kaže dr Kaunts.
Još jedno manje istraživanje, objavljeno 1992. godine u časopisu “Epidemiology”, pokazalo je da je konzumiranje pića sa koncentracijom alkohola od najmanje 10 odsto bilo povezano sa navodnim “zaštitnim efektom” kod osoba koje su konzumirale kontaminirane ostrige. Ipak, stručnjaci naglašavaju da je mali obim studije značajno ograničio pouzdanost tih nalaza.
Mit o zaštitnom dejstvu vina
Pored toga, povremeno se iznosi pretpostavka da određene supstance u vinu mogu da imaju antibakterijska svojstva.
“Međutim, ova teorija nije potvrđena naučnim dokazima i ne može da se koristi kao opravdanje za konzumiranje vina u cilju sprječavanja bolesti izazvanih hranom”, naglašava dr Kaunts.
To dodatno potvrđuje studija iz 2001. godine, objavljena u časopisu “Bioscience, Biotechnology, and Biochemistry”, u kojoj je ispitivan efekat vina na bakteriju Salmonella kod miševa. Rezultati su pokazali da vino nije bilo efikasno u sprječavanju bolesti koje se prenose hranom u uslovima in vivo, što dovodi u pitanje ideju o zaštitnoj ulozi alkohola u realnim biološkim uslovima.
Zašto alkohol nije zaštita od trovanja hranom
Važno je naglasiti da čak ni studije koje su pokazale povezanost između konzumiranja alkohola i manjeg rizika od obolijevanja nisu dokazale da je alkohol bio uzrok tog efekta.
“U naučnim istraživanjima često se uočavaju korelacije i statističke povezanosti koje ne moraju nužno da ukazuju na uzročno-posledičnu vezu”, dodaje dr Kristofer Kaunts.
Sa druge strane, konzumiranje alkohola može da poveća rizik od bolesti, naročito kada se unosi u količinama većim od preporučenih. Prekomjeran unos alkohola slabi imuni odgovor i negativno utiče na više tjelesnih sistema.
Prema aktuelnim američkim smjernicama za ishranu, ženama koje konzumiraju alkohol preporučuje se da ne unose više od jednog standardnog alkoholnog pića dnevno, dok se za muškarce preporučuje najviše dva.
“Alkohol ima brojne mehanizme kojima štetno djeluje na organizam kada se konzumira u većim količinama, što dodatno dovodi u pitanje njegovu eventualnu “zaštitnu” ulogu”, napominje dr Rabija de Latur.
Kako spriječiti trovanje hranom
Iako se konzumiranje alkohola ponekad predstavlja kao brzo rješenje nakon sumnjivog obroka, stručnjaci upozoravaju da takav pristup, dakle, nije efikasan niti bezbjedan.
“Potencijalna šteta po organizam uslijed prekomjernog unosa alkohola daleko nadmašuje bilo kakvu teorijsku korist u prevenciji bolesti koje se prenose hranom”, poručuje dr Rabija de Latur.
Umjesto toga, postoje dobro utvrđeni i dokazani načini za smanjenje rizika od bolesti koje se prenose hranom:
Redovno pranje ruku i temeljno čišćenje svih kuhinjskih površina.
Termička obrada hrane na odgovarajućim temperaturama; upotreba termometra za meso pomaže u provjeri da li je hrana dovoljno skuvana.
Brzo odlaganje ostataka hrane u frižider, jer se bakterije brzo razmnožavaju na sobnoj temperaturi.
Sprječavanje unakrsne kontaminacije držanjem sirove i gotove hrane odvojeno tokom pripreme.











