Građanski dohodak razlikuje ukrajinske izbjeglice od tražilaca azila, koji primaju 460 eura mjesečno i žive u kolektivnim smještajima, sa zajedničkom infrastrukturom (tek izuzetno dobijaju dozvolu da pređu u privatni smještaj).
Pun iznos građanskog dohotka isplaćuje se tokom šest mjeseci, a zatim može biti umanjen ako korisnik ne pokaže napredak u traženju zaposlenja ili prihoda. Isto pravilo važi i za pomoć tražiocima azila.
Prema koalicionom dogovoru Demohrišćana i Socijaldemokrata, izbjeglice iz Ukrajine koje stignu u Njemačku nakon 1. aprila 2025. više nemaju pravo na građanski dohodak, već dobijaju naknadu u okviru sistema za tražioce azila.
Premijer Bavarske Zeder je u intervjuu za javni servis ZDF zatražio da se ista pravila primjenjuju i na izbjeglice koje su stigle prije 1. aprila ove godine.
Velika državna izdvajanja
Obrazlažući svoju inicijativu, Zeder je rekao da „nema nijedne zemlje na svijetu“ koja ukrajinskim izbjeglicama pruža takvu socijalnu zaštitu kao Njemačka. Po njegovim riječima, to je jedan od razloga zašto „tako malo Ukrajinaca radi“, iako imaju dobre kvalifikacije.
Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, otprilike trećina ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj trenutno je zaposlena.
Zeder nije osporavao druge pogodnosti za ukrajinske izbjeglice. Oni se odmah po dolasku registruju kod Službe za zapošljavanje, baš kao i svi drugi imigranti. Ako započnu stručno obrazovanje (klasična trogodišnja obuka), dobijaju plaćenu obuku, integracione kurseve, kurseve jezika, kao i pokrivene troškove prevoza, knjiga, materijala i brige o djeci, prenosi RTCG.
Prema grubim procjenama, Njemačka za jednu ukrajinsku izbjeglicu izdvaja između 1.700 i 2.000 eura mjesečno.
U 2024. godini, oko 5,5 miliona ljudi u Njemačkoj primilo je građanski dohodak, uključujući djecu i mlade. Među njima, oko 47 odsto – više od 2,5 miliona ljudi – nema njemačko državljanstvo, uključujući između 700.000 i 800.000 Ukrajinaca.
Ukupni izdaci za građanski dohodak su porasli: Njemačka je prošle godine potrošila oko 46,9 milijardi eura, što je povećanje za više od četiri milijarde u odnosu na 2023. godinu, odnosno rast od preko devet odsto.
Reakcije podijeljene, preovladava kritika
Prve reakcije na Zederov predlog uglavnom su bile kritične. Ukrajinski ambasador u Njemačkoj Oleksij Makejev rekao je za radio Dojčlandfunk da je taj prijedlog „teško razumljiv i nepravedan“, dodajući da je pogrešno „praviti žrtvene jarce od ukrajinskih izbjeglica“ zbog preopterećenosti njemačkog sistema.
Reakcije iz redova samih Demohrišćana su podijeljene. Lider stranke u Saksoniji, Mihael Krečmer, smatra da država mora smanjiti troškove za građanski dohodak i da to pitanje ne treba ignorisati.
S druge strane, Denis Ratke, šef radničkog udruženja CDU-a, nazvao je Zedera „populistom“ i „vašarskim galamdžijom“ koji širi senzacionalizam. On upozorava da bi sprovođenje Zederovog prijedloga moglo dodatno otežati integraciju ukrajinskih izbjeglica u njemačko društvo.
