Evo šta su na panelu u organizaciji eKlinika portala „Moje srce, moja priča“ poručili ljekari – i zašto gojaznost nikada nije samo estetski problem.

Vodeći stručnjaci podijelili su najnovija saznanja o kardiovaskularnim bolestima, gojaznosti i rehabilitaciji nakon infarkta. Fokus je bio na prevenciji, ranom prepoznavanju simptoma i promjenama životnih navika koje čuvaju srce. Izdvojili smo po tri ključne poruke svakog od učenika ovog panela.

Zašto je vrijeme najvažniji faktor kod infarkta

Interventni kardiolog dr Dalibor Dragišić podsjetio je da je svaki minut dragocjen kada je u pitanju srčani udar.

„Bol u grudima ne mora da bude razarajući — češće je u vidu pritiska ili stezanja, praćen malaksalošću, preznojavanjem i strahom.“

„Ako intenzivan, pritiskajući bol traje 15–20 minuta, to je jasan signal da nešto nije u redu i da odmah treba zvati Hitnu pomoć.“

„Kod dijabetičara bol u grudima često izostaje, pa se gubi dragocjeno vrijeme. A u infarktu je vrijeme jednako miokard.“

Gojaznost: bolest, a ne estetski problem

O značaju gojaznosti govorio je endokrinolog dr Boško Stepanović, naglašavajući da se ona ne može svesti na pitanje izgleda.

„Gojaznost je hronična, progresivna i relapsirajuća bolest.“

„Povećava rizik od infarkta, dijabetesa i maligniteta mehaničkim i metaboličkim putem.“

„Liječenje gojaznosti je aktivna terapija, a ne stvar estetike.“

Djeca sa stomačićem već su u riziku

Endokrinolog prof. dr Vesna Dimitrijević-Srećković skrenula je pažnju na to da kardiovaskularni rizici nastaju mnogo ranije nego što mislimo.

„Stomačna gojaznost (žene >80 cm, muškarci >94 cm) znači hiperinsulinizam i rizik za hipertenziju.“

„Djeca sa stomačićem već sa 7 godina pokazuju rane faktore rizika: insulinsku rezistenciju, masnu jetru i mikroalbuminuriju.“

„Mediteranska ishrana, sa manje zasićenih masti i više vlakana i omega-3, realno smanjuje rizik.“

Rehabilitacija poslije infarkta traje cijeli život

O važnosti rehabilitacije govorio je dr Andreja Kovačević, specijalista kardiološke rehabilitacije.

„Rehabilitacija poslije infarkta ima tri faze — akutnu, stacionarnu i doživotnu.“

„Najveće greške pacijenata su prekid fizičke aktivnosti, zanemarivanje lijekova i povratak starim navikama.“

„Četiri grupe lijekova su obavezne doživotno: acetilsalicilna kiselina, antihipertenzivi, beta-blokatori i statini.“

Glas pacijenata: podrška jednako važna kao ljekari

Predsjednik udruženja pacijenata „Moja druga šansa“ Ivan Tojagić naglasio je značaj edukacije i zajedništva.

„Naše udruženje je spona između struke i pacijenata, jer znanje i podrška mijenjaju ishode.“

„Statistika je i dalje ‘duboko u crvenom’ kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti.“

„Dijeljenjem iskustava i edukacijom možemo spasiti život.“

Zašto je važno da svoje srce čuvamo svaki dan, a ne tek poslije bolesti

Poruka sa panela „Moje srce, moja priča“ je jasna i jednoglasna: naše srce šalje poruke, samo je pitanje da li ga slušamo i na pravi način razumijemo. Simptomi ponekad nisu dramatični, ali svaka nelagodnost u grudima, zamaranje ili neobjašnjiv umor mogu biti znak da je vrijeme da potražimo pomoć.

Gojaznost, stres i loše navike nisu samo prolazni problemi – oni stvaraju tihu podlogu za ozbiljne bolesti koje mijenjaju život. Stručnjaci su podvukli da je infarkt moguće spriječiti, ali i da se život nakon njega ne završava. Naprotiv, uz disciplinu, rehabilitaciju, terapiju i podršku porodice i zajednice, srce može dobiti novu šansu.

Briga o srcu nije nešto što počinje nakon bolesti – ona počinje danas, pri svakom našem izboru: u koraku šetnje, u obroku koji pripremamo, u odluci da prekinemo sa cigaretama, u odluci da odemo na pregled. Srce nije parni organ – imamo samo jedno, i svako od nas ima moć da ga sačuva.