Doderović navodi da je demografska kriza odavno vidljiva, te da se može okarakterisati kao katastrofalna, imajući u vidu da dvije trećine opština, od ukupno 25, bilježe negativan prirodni priraštaj.
“Mi vidimo da se tu dominantno navode opštine sjevernog regiona. Pljevlja, recimo, imaju izuzetno negativne demografske pokazatelje, tu se navodi i Nikšić, kao i Bijelo Polje”, dodaje.
Interesantno je, kaže Doderović, da se pomenuti trend postepeno preliva i na centralne opštine, kao i na jug države.
“Demografska kriza se seli i širi na opštine središnjeg regiona, što u javnosti ostaje neprimijećeno, kao i kod vladinih institucija. Demografska kriza nekad jeste vladala na sjeveru, ali sve više ide ka središnjem regionu, a posebno je interesantno što vidimo da je i Kotor u prethodnih 10 mjeseci imao loše demografske rezultate i negativan prirodni priraštaj”, ukazuje on.
Pomenutoj situaciji doprinosi više faktora, poput stope mortaliteta, starosne dobi stanovništva i ekonomskog stanja, ističe Doderović.
“Ekonomska i finansijska kriza djeluju razarajuće na demografske strukture. Mladi nemaju posao, cijene stanova su katastrofalno visoke, socijalni servisi su jako loši, obrazovni i zdravstveni sistem su u velikoj krizi, to je niz sistema koji djeluju razarajuće na prirodni priraštaj”, pojašnjava Doderović.
Smatra da izvršna vlast ne djeluje stimulativno na ovom polju, te da bi Vlada u narednom periodu trebalo da se okrene socijalnim politikama, kako bi se negativan trend makar usporio.
“Treba se okrenuti davanju stanova pod povoljnim uslovima, dati podršku porodicama sa troje i više djece. Takođe, treba dati podršku za vrtiće i socijalne usluge i izdvojiti značajna finansijska sredstva za porodice koje imaju djecu”, naglašava.
Upitan da li se može očekivati usporavanje negativnog prirodnog priraštaja, Doderović odgovara da nije optimista. Štaviše, uvjeren je da će kriza zavladati u svim opštinama, čemu se na kraj može stati jedino odgovornim politikama.



















