Obje ponude za koncesiju Aerodroma Crne Gore, koje su bile vrednovane su ponižavajuće i uvreda su za državu, ocijenila je u intervjuu Pobjedi predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelena Maraš.

Ona smatra da nakon takvih ponuda država treba da nastavi upravljanje crnogorskim aerodromima. Maraš je poručila i da bi konačnu odluku o ponudama za koncesiju trebalo da donese Skupština.

“Ako država nije uspješno upravljala bilo kojom kompanijom, treba razmišljati o koncesiji ili privatizaciji. Dobra koncesija, koja podrazumijeva kredibilnog i uspješnog partnera, sa jasnim i dobrim razvojnim planom, pozitivnim iskustvom u koncesijama u toj oblasti, uvijek je dobrodošla. Međutim, obje ponude za koncesiju Aerodroma Crne Gore, koje su bile vrednovane, uvreda su za državu. Ako je istinito ono o čemu je javnost mogla čitati u medijima, onda mogu da kažem da najbolje ocijenjena ponuda ne podrazumijeva razvoj aerodroma. Nažalost, bojim se da je suprotno, kazala je Maraš.

Prve dvije faze, navela je ona, ne predviđaju ništa novo i razvojno “ne pominju se loukosteri, a toliko truda je uloženo u njihov dolazak“.

“Nejasno je da ponuđač predviđa dva ili tri puta veći prostor za free-shopove i restorane nego prostor za putnike. Budući da nas članstvo u Evropskoj uniji očekuje u 2028. godini, ne vidim da ova ponuda to uzima u obzir, pa je tako izostalo u prvim dvjema fazama i ono što svaki međunarodni aerodrom u Evropi ima, poseban tretman državljana članica EU. Treća faza, koja počinje tek 2033. godine, predviđa veoma ograničen razvoj, te se postavlja pitanje zašto postoje prve dvije faze, jer treća treba da bude početna. Ne razumijem što će da se radi do 2033. godine. Vjerovatno ništa”, rekla je Maraš.

U ponudi za koncesiju nema ni duže piste, ni tranzita

Ona je navela da u ponudi za koncesiju produženje piste nije predviđeno, što je, kako je kazala, “neshvatljivo jer nije moguće slijetanje širokotrupnih i većih kargo aviona”.

“Budućnost transporta, od kojeg država ima najveće prihode, je kargo saobraćaj, ali u ovoj ponudi ne postoji kargo terminal. Takođe, nema tranzita, putnici će morati da izađu sa aerodroma i ponovo da prolaze cijelu proceduru da bi nastavili putovanje. Ne predviđa se izgradnja garaža, taksi stanica, rentakar će i dalje biti na otvorenom parkingu, a do 2056. godine, kad ističe eventualna koncesija, neće postojati mogućnost ulaska putnika iz aerodromske zgrade direktno u avione, što je sve prosto nespojivo sa destinacijom visokog turizma”, istakla je Maraš.

Ona navodi da se ne planira proširenje parking pozicija za generalnu avijaciju ni u Tivtu, ni u Zeti, “što opet ne ide uz elitni turizam”.

“Zaista, ponižavajuće. Pored takvih prijedloga, naravno da smatram da država treba da nastavi upravljanje. S obzirom na činjenicu da postupak traje od 2018. godine, 100 miliona eura danas nikako nema istu vrijednost kao tada. Pa, Crna Gora je kupila dva patrolna broda za 120 miliona eura, a planiramo da izdamo aerodrome na 30 godina za 100 miliona, kompaniju koja je ove godine ostvarila prihod od 49 miliona eura”, kazala je Maraš.

Uporediti biografije direktora eventualnog koncesionara i Aerodroma Crne Gore

Prema njenim riječima, baš bi bilo interesantno uporediti biografije direktora eventualnog koncesionara sa biografijom aktuelnog izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Roka Tolića.

“Još jedan je važan momenat. Vlada može razmotriti prijedlog rang liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skupština Crne Gore, smatram da u ovom slučaju nadležnost pripada Skupštini. Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda dobije koncesiju, ipak je nacionalni interes najbitniji”, poručila je Maraš.

Ona je podsjetila da odluku o davanju crnogorskih aerodroma pod koncesiju donosi Vlada, jer je vlasnik i osnivač Aerodroma Crne Gore država, te da Odbor direktora i uopšte menadžment kompanije nema nikakvu nadležnost u ovom postupku.

“Međutim, naravno, da imam svoj stav”, navela je Maraš.

Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, koja je ista kao i prvobitna, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula.

Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova.

Konačnu odluku treba da donese Vlada, nakon što dokumentaciju dostavi Ministarstvo saobraćaja.

Komisija za koncesije Vlade Crne Gore je krajem prošle sedmice donijela rješenje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača CAAP, izjavljen protiv rang liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.

Luksemburško-američka kompanija CAAP podnijela je krajem novembra prigovor komisiji za koncesije Vlade Crne Gore jer nijesu bili zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je južnokorejska firma Incheon ponovo proglašena prvorangiranim ponuđačem.

Prvi put od osnivanja opslužili tri miliona putnika u jednoj godini

Odgovarajući na pitanje Pobjede da li su zadovoljni prometom na crnogorskim aerodromima u toku 2025. godine i da li je on na nivou planiranog, Maraš je odgovorila:

“Aerodromi Crne Gore su prvi put od osnivanja u jednoj godini opslužili više od tri miliona putnika. Kada svedemo brojke, ovogodišnji rezultat predstavlja rast od osam odsto u odnosu na 2024. godinu i rast od 16 odsto u poređenju sa predpandemijskom 2019. godinom. Od ukupnog broja, na Aerodromu Podgorica smo opslužili više od 1,7 miliona putnika, a u Tivtu 1,3 miliona putnika”.

Maraš je kazala da je to jeste bio njihov poslovni cilj.

“Ali, s druge strane, vjerujem da smo nadmašili očekivanja dijela javnosti koja je u nekom ranijem periodu, opravdano, kritikovala Aerodrome Crne Gore. Zato je novi menadžment, prepoznajući ključne zahtjeve građana i privrede, inovirao komercijalnu politiku i otvorio širok front borbe u pravcu jačanja avio-mreže. I u tome smo uspjeli. Građani su tražili niskobudžetne avio-kompanije. Stižu. Zatim smo čuli apele privrede da u Crnu Goru dovedemo premium avio-prevoznike. I taj smo cilj ostvarili jer u našu zemlju stiže British Airways koji je svjetski brend – stariji i od Majkrosofta i od Gugla, npr. A, te rezultate ćemo tek vidjeti”, kazala je Maraš.

Prema posljednjim projekcijama, navela je ona, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura.

“To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju Aerodroma Crne Gore”, istakla je Maraš, rekavši da bi neto dobit, nakon što se svedu svi računi krajem godine, mogla da bude oko 12 miliona eura.

Baza Wizz Aira u Podgorici na proljeće

Maraš je je najavila da će baza Wizz Aira na Aerodromu Podgorica biti otvorena početkom ljetnje sezone koja u avijaciji startuje od kraja marta.

“Aerodromi Crne Gore se užurbano spremaju za rast prometa i, u tom smislu, očekujemo da početkom godine realizujemo hitne nabavke dijela aerodromske opreme. Istovremeno, u januaru će biti raspisan konkurs za zapošljavanje oko 130 ljudi u operativnim službama jer je neminovno da nama u Podgorici treba čitava nova smjena jer se krećemo ka dvadesetčetvoročasovnom radnom vremenu”, kazala je čelnica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.