Iz Zajednice opština podsjećaju da važeći rok za usaglašavanje sa predmetnim zakonom ističe krajem marta, te ocjenjuju da lokalna preduzeća, zbog svog specifičnog pravnog položaja u odnosu na druga privredna društva, nisu u mogućnosti da završe sve propisane obaveze do tog datuma.
“Još veći problem predstavlja činjenica da se statuti lokalnih preduzeća ne mogu uskladiti sa novim zakonom a da istovremeno ne dođe do povrede sistemskog Zakona o lokalnoj samoupravi, kao i drugih zakona koji se na njih primjenjuju poput Zakona o finansiranju lokalne samouprave, Zakona o državnoj imovini, Zakona o komunalnim djelatnostima, Zakona o radu, Zakona o sprečavanju korupcije i drugih. Istovremeno, usklađivanje statuta sa sistemom lokalne samouprave po automatizmu povlači povredu odredbi Zakona o privrednim društvima”, navodi se u saopštenju.
Izlaz iz ove situacije, prema ocjeni Zajednice opština jeste upravo odlaganje usaglašavanja sa postojećim zakonom.
“Do donošenja novog zakona koji priprema Ministarstvo finansija, a koji će prepoznati specifičnosti preduzeća u državnom i opštinskom vlasništvu i neophodnost uređivanja određenih pitanja na drugačiji način u odnosu na ostala privredna društva”, dodali su iz ZOCG.
U inicijativi Zajednice opština navode se i konkretni primjeri nemogućnosti opštinskih preduzeća da svoje poslovanje usklade istovremeno sa Zakonom o privrednim društvima i ostalim zakonskim propisima koji se na njih odnose.
“Ako bi se opštine, na primjer, odlučile da imaju odbor direktora, koji imaju i sada kao neophodan operativni organ društva, taj odbor bi imenovao direktora koji je u dvojakoj ulozi – kao direktor, a istovremeno i kao član odbora direktora, kako to propisuje Zakon o privrednim društvima. Ovakvo rješenje je u direktnoj koliziji sa sistemskim Zakonom o lokalnoj samoupravi prema kome direktora, kao organa upravljanja opštinskog privrednog društva, imenuje skupština opštine a ne odbor direktora. Osim toga, njegovom imenovanju mora da predhodi raspisivanje javnog konkursa na koji skupštinu opštine obavezuje Zakona o radu. Rješenje prema kome je direktor istovremeno i član odbora direktora je u direktnoj koliziji i sa Zakonom o sprečavanju korupcije”, naglasili su.
Ako bi se opštine odlučile za drugi model upravljanja, tj. samo za skupštinu i direktora, bez odbora direktora, to bi, kako ukazuju iz ZOCG, značilo davanje ogromnih ovlašćenja direktoru, čime se direktno ugrožava javni interes.
“Altenativa je svođenje njegovih ovlašćenja na razumnu mjeru, u kom slučaju bi ih neposredno vršila skupština opštine, koja, međutim, po svojoj prirodi nije operativno tijelo koje može efikasno i brzo donositi neophodne odluke, što može izazvati različite posledice za poslovanje, a u krajnjem i za budžete opština”, smatraju u Zajednici opština.
“Pored toga, da bi skupština opštine donijela statut jednočlanih DOO, u skladu sa njim prekinula mandat dosadašnjih organa upravljanja i imenovala nove, uz predhodno raspisani i sprovedeni javni konkurs za direktora, taj statut predhodno mora stupiti na snagu u skladu sa Ustavom Crne Gore. Znači, potrebne su najmanje tri sjednice skupštine, odnosno najmanje četiri mjeseca za sve zakonske i poslovničke procedure koje ne otklanjaju gore navedene neprihvatljive povrede zakona i rizike”, dodali su.
Rješenje koje predlaže Zajednica opština, kako tvrde, obezbijediće potrebno vrijeme za donošenje posebnog zakona.
“Kojim će se izvršiti usklađivanje poslovanja opštinskih i državnih privrednih društava na zakonit način i time stvoriti uslovi za nesmetano pružanje njihovih usluga, od kojih neke predstavljaju osnovno ljudsko pravo”, zaključuje se u saopštenju.











