“Umjesto odgovornog odnosa prema identitetskim pitanjima, svjedočimo njihovoj instrumentalizaciji, čime se održava nezdrav ambijent i pažnja skreće sa ključnih problema koje donosioci odluka neće ili ne znaju kvalitetno adresirati. Posebno brine institucionalna ambivalentnost prema ekstremističkim narativima, kao i pritisci i napadi na medije i organizacije civilnog društva koji ukazuju na štetnost ovih procesa. Ipak, ohrabruje jačanje regionalne saradnje civilnog društva, rast svijesti među mladima, kao i veća pažnja dijela međunarodne zajednice prema ovim rizicima po demokratski razvoj”, navela je Uljarević.

Govoreći o odgovorima na ove izazove, Uljarević je naglasila značaj institucionalne jasnoće i odgovornosti, jačanja otpornosti medija kroz medijsku pismenost i profesionalno novinarstvo, te ulaganja u građansko obrazovanje i kritičko mišljenje, posebno kroz pozicioniranje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta.

“Ključ ostaje u odgovornosti političkih aktera koji svjesno manipulišu identitetskim podjelama, ali i u vraćanju vrijednosti i principa u procese odlučivanja, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou”, zaključila je ona.