Osim sankcija koje je Crna Gora uvela Rusiji, ruske državljane, ali i druge strance, za ostanak u našoj zemlji dodatno demotiviše rigorozni Zakon o strancima, ali i loša poslovna klima. Ove barijere uslovile su novi talas odlaska stranaca iz Crne Gore prema zemljama Evropske unije (EU).
“Prije neki dan slavili smo Dan nezavisnosti Crnoj Gore, države koja je bogata i resursima i ljudima. Naš narod zahvalan je za mogućnost da ovdje nastavi svoj život iz raznih razloga, ali uložili smo našu nadu u Crnu Goru i vjerovali da je prisustvo stranaca veoma bitno za razvoj bilo koje države. Međutim, u prethodne dvije-tri godine došlo je do veoma teškog razočaranja jer je situacija za nas postala veoma loša i više barijera onemogućava da planiramo život u Crnoj Gori”, kaže za “Dan” Natalija Gerasimova, vlasnica kompanije Navus, čija je djelatnost registracija stranih firmi.
Ona se pita šta je cilj rigoroznih mjera države i da li je posrijedi strategija da slovenski narod ode iz Crne Gore i odseli se u Srbiju ili Španiju.
“Jedan od razloga za odlazak svakako je i ovdašnji bankarski sistem: sam po sebi, ovaj sistem je u razvoju i još uvijek na veoma niskom nivou, pa je teško otvoriti i običan račun. Otvara se preduzeće, ali banka neće da otvori račun. Na sajtu Centralne banke piše da turista može otvoriti račun u banci, ali to nije tako u praksi. Stranac ne može otvoriti račun osim ako slučajno ima poznanstvo ili nekoga na šalteru u banci da mu izađe u susret. Primjera radi, prosječna zarada IT menadžera je 2.000–5.000 eura mjesečno, ali bankama to izgleda nije interesantno, ili postoji neki drugi razlog za to. Zbog digitalizacije je pao sistem CRPS-a u Poreskoj upravi i sada niko ne razumije o čemu se radi, niti može da otvori preduzeće, niti da promijeni bilo šta u njemu”, istakla je Gerasimova.
Kako je dodala, veoma je čudno zašto se ne koristi stari sistem u situaciji kada novi sistem još nije zaživio.
“Bilo bi logično da se jedan period koriste oba sistema. Usklađivanje dokumentacije već smo prošli 2021. godine i sada moramo opet. Za svako preduzeće mora minimalno da se plati 49 euro taksi, 80 euro token, i to ako radiš sam, a na kraju to ispadne 200–250 eura za svakog. Mi plaćamo poreze i doprinose, ali nemamo medicinskog osiguranja, od doprinosa u PIO nemamo koristi, što znači da naše plaćanje ide na račun Crne Gore (to nije problem), ali za nas to ništa ne znači. U MUP-u nema službe za informacije koja bi pojasnila uslove za dobijanje i produženje boravišne dozvole. Smanjili su broj dana za podnošenje podneska, sada provedemo u MUP-u 3–4 sata za obični podnesak”, ukazala je Gerasimova.
Ističe da je loš i moratorijum na kupovinu–prodaju nepokretnosti zbog statusa da su nelegalizovani.
Krajem prošle godine registrovano 100.000 stranaca
U Crnoj Gori je krajem prošle godine boravilo oko 100.000 stranaca sa regulisanim statusom, pri čemu su najveće grupe činili državljani Srbije, Rusije i Turske. Aktuelni propisi donose strože uslove, poput minimalnog praga od 150.000 eura za sticanje prava na boravak po osnovu vlasništva nad nekretninama. Prema ranije objavljenim podacima MUP-a, koji su u međuvremenu sigurno pretrpjeli izmjene, najveći broj prijavljenih stranaca činili su državljani Srbije (oko 24.500), Rusije (oko 21.000) i Turske (oko 13.000).











