Po broju saobraćajnih nesreća i nezgoda rekorderi smo u Evropi ako ne i šire, kaže Čarapić, i dodaje da je jedini lijek drastično povećanje kazni.

“Neke prekršaje direktno bih kažnjavao zatvorskom kaznom a neke za prekoračenje brzine ispod 2.000 eura ne bi bila nijedna kazna”, rekao je Čarapić.

Neke zemlje Evrope, tvrdi Čarapić, kaznenu politiku uredile su mnogo bolje. Tako onaj ko u Austriji prekrši zakon mogao bi iz novčanika dati i do 6.000 hiljada eura, a ukoliko bi počinio teži prestup mogućnost je i oduzimanje vozila i prodaja na aukciji.

U Grčkoj ta cifra je malo manja i krece se do 2.000 eura za onog ko vozi brže od propisa.

“S tim što u nekim situacijama te kazne za prekoračenje brzine ukoliko su uzrok nesreće idu i do 8.000 eura. Na licu mjesta oduzima se vozačka dozvola, oduzimaju se registarske tablice i vi ako ste stranac morate ostaviti vozilo za određeni period”, podvukao je Čarapić.

Kolika bi novčana kazna bila djelotvorna pitali smo i policiju, međutim ovog puta nijesmo dobili odgovor.

Građani tvrde da je bezbjednost na putevima loša, vozi se nikad gore, a kazne bi morale biti mnogo veće. Ima i onih koji ne vjeruju da to imalo uticaja.

Još čekamo da poslanici izglasaju novi Zakon o bezbjednosti u saobraćaju koji predviđa strože kazne. U međuvremenu, Čarapić napominje da kada on stupi na snagu, ne smije biti selektivnost, pogotovo sada kada smo na domak EU.