To je u intervjuu Televiziji Podgorica najavio potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i korupciju, Momo Koprivica.
Država Crna Gora preuzela je krivično gonjenje u slučaju „Telekom“ preko Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, pošto je nadležni sud potvrdio da nije nastupila apsolutna zastara.
Branioci bivšeg premijera Mila Đukanovića, čija Vlada je prodala Telekom mađarskoj kompaniji iako je njihova ponuda ocijenjena negativno, pozvali su se na zastaru pokušavajući da spriječe najavljeno pokretanje postupka pred domaćim i međunarodnim sudovima koje bi moglo dovesti do proglašenja ništavnosti prodaje.
„Mi bi bili i pravno odgovorni kada ne bi iskoristili i posljednju mogućnost da zaštitimo interes građana, a to je istina, odgovornost, povraćaj onoga što državi pripada i poništenje štetnih poslova. Zadužen je Zaštitnik imovinsko.pravnih interesa, kao zakonski zastupnik države, da preduzme gonjenje u svojstvu supstidijarnog tužioca“, istakao je vicepremijer Momo Koprivica, gostujući u emisiji “Specijal“ na RTV Podgorica.
Koprivica podsjeća na rješenje Višeg suda u Podgorici da zastarijevanje krivičnog djela primanja mita u privatizaciji Telekoma nastupa tek 2036. godine, što je centralno krivično djelo u procesu zbog čega je čitav postupak kompromitovan.
„To je pobjeda prava i pobjeda težnje da korupcija ne bude ne kažnjena i nekažnjiva“, podvukao je Koprivica.
Kako navodi, u slučaju privatizacije Telekoma sporno je i pitanje ko je prodavao, a ko kupovao državne odluke.
„Suprotno mišljenju Tenderske komisije, koju je formirala Đukanovićeva vlada, koja je ponudu Mađar Telekoma ocijenila kao izrazito nepovoljnu jer Mađar Telekom nije ponudio samo cijenu, biznis i investicioni plan nego i ucjenu da će kupiti državni Telekom samo ako mu država dokupi akcije manjinskih akcionara“, naveo je Koprivica.
Krajnji cilj svega je pokretanje postupka obeštećenja države Crne Gore “nezakonitom prodajom kompanije, koja je u tom momentu imala monopol i godišnje prihodovala skoro onoliko za koliko je prodata”.
„Pravna država se ne gradi samo hapšenjima, nego kada se ono što je oteto vrati u državni budžet. To je krajnja pobjeda pravde“, istakao je vicepremijer.
