“Knežević čestita 13. jul svim građanima i građankama Crne Gore, upisan zlatnim slovima u istoriju naše zemlje kao primjer i nauk da Crna Gora nikad ne ljubi lance ni kad je u pitanju daleko nadmoćniji neprijatelj”, navodi se u saopštenju.
Prvi veći ustanak protiv fašističkih osvajača na Balkanu buknuo je 7. jula 1941. u Srbiji, a istorija bilježi da je Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori prvi masovni narodni ustanak u čitavoj porobljenoj Evropi, što govori o hrabrosti našeg naroda, koji nije pokleknuo ni pred velikim silama Osovine, rekavši svoje istorijsko NE okupatoru, kao dokaz da je Crna Gora zemlja slobodara, vazda bila i ostala.
“Po Kneževiću, Trinaesti jul 1941. se na uzvišen način nadovezao na 13. jul 1878. kad je Berlinski kongres priznao Crnu Goru kao dvadeset sedmu nezavisnu državu u svijetu, uz teritorijalno proširenje. Zato se i danas treba sjetiti Njegoša, Sv. Petra Cetinjskog, Marka Miljanova i svih onih velikana koji su utirali svijetli put naše zemlje kroz vjekove”, dodaje se.
Knežević ističe da se ni u današnjem vremenu ne može dozvoliti nikakva vrsta revizionizma uz zamjenu teza da okupatori mogu biti oslobodioci, a da se oslobodioci označavaju kao okupatori.











