Deli je rekao da mu je objašnjeno kako će konferencija zapravo poslužiti kao paravan za tajne razgovore između Ahmadinedžada i izraelskih obavještajnih službi. Uprkos zabrinutosti da bi to moglo da naruši njegov ugled i ugled univerziteta, pristao je da pošalje poziv jer je smatrao da je “ako imate dva neprijatelja i oni žele razgovarati, najbolje učiniti sve što možete da do tog razgovora dođe”.

Bivši američki zvaničnici izjavili su da je tadašnji direktor izraelske obavještajne službe Mosad David Barnea lično otputovao u Budimpeštu kako bi se sastao s Ahmadinedžadom.

Tajne isplate

U godinama koje su uslijedile, Izrael je, prema navodima, izvršio nekoliko tajnih isplata Aliju Akbaru Javanfekru,  Ahmadinedžadovom portparolu, a izraelski agenti su se sa njim sastali još nekoliko puta prije početka napada na Iran koji su započeli u februaru.

New York Times navodi da je u februaru kompleks kuća u kojem je živio Ahmadinedžad pogođen u izraelskom vazdušnom napadu usmjerenom na njegove tjelohranitelje i oklopno vozilo, nakon čega su ga, prema istom izvoru, preuzeli operativci Mosada i odveli u tajnu sigurnu kuću. Iz nje je kasnije otišao iz za sada nepoznatih razloga, a u javnosti se ponovo pojavio tek na sahrani bivšeg vrhovnog vođe Alija Hamneija.

Prema riječima visokih iranskih zvaničnika, Ahmadinedžad je potom priveden i stavljen u kućni pritvor.

Abdolreza Davari, bivši savjetnik i bliski saradnik Ahmadinedžada, izjavio je da bivši predsjednik ne bi sarađivao sa Izraelom zbog novca.

“Ima novca, ima široku ekonomsku mrežu. To bi učinio zbog moći. Želi biti na vrhu vlasti”, rekao je Davari u telefonskom razgovoru za New York Times.

Još jedan Ahmadinedžadov saradnik izjavio je da je bivši predsjednik govorio o svojim ambicijama da uz pomoć stranih sila postane novi vladar Irana, te da je strahovao kako bi rat mogao navesti Sjedinjene Američke Države i Izrael da podrže neku drugu destabilizirajuću ličnost.

Nakon što je tri puta diskvalifikovan iz predsjedničke trke u Iranu, dodao je isti izvor, Ahmadinedžad je izgubio povjerenje u iranski politički sistem.

Ogorčenost režimom

Takođe je, prema riječima saradnika, osjećao frustraciju i ogorčenost prema pojedinim članovima iranskog režima, uključujući Alija Hamneija.

Saradnik je za New York Times rekao da je Ahmadinedžad ranije izjavljivao kako bi, ukoliko se vrati na vlast, normalizovao odnose sa Izraelom kroz Abrahamove sporazume.

Podsjećanja radi, početkom rata između Irana i Izraela pojavile su se informacije da je Mahmud Ahmadinedžad navodno ubijen u izraelskim napadima. Ta vijest izazvala je brojne reakcije, ali je kasnije demantovana, nakon što se bivši iranski predsjednik ponovo pojavio u javnosti.

Nakon tih navoda Ahmadinedžad je viđen na javnom događaju, čime su opovrgnute informacije o njegovoj smrti.