Đukanović je na Svečanom plenumu posvećenom obilježavanju dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore poručio da Crna Gora mora dobiti nacionalno odgovornu vlast, te da se neke šanse da se to ispravi “uskoro ukazuju”.

“Mislim da imamo razloga za ponos što smo generacija koja je obnovila Crnu Goru. Drugo, moramo biti ponosni i na način na koji smo to uradili. Treće, imamo pravo na ponos što smo bili u stanju da pokažemo šta smo spremni da radimo sa nezavisnošću. Dobar referendum je zamajac za iskazivanjem slobodne volje građana. Dvadeset godina se solidno radilo na izgradnji institucija. Kada govorimo o tome ocjene javnosti su podijeljene. Moje mišljenje je da ako neko misli da se za 14 godina grade institucije – ne zna mnogo o ustavnosti. Ja bih volio kad bismo mi u svakoj od institucija imali kompletan kadrovski potencijal, a najčešće smo bili vrlo zadovoljni kada smo imali jednog čovjeka koji je odan državi”, kazao je Đukanović, prenosi Antena M.

Kad se pitamo je li moglo više i bolje – naravno, ali postignute rezultate ne bih potcijenio, ističe Đukanović.

“Danas i u Crnoj Gori, a i na adresama van nje, zaboravlja se kako je država stala na evropski kurs. Danas me ne iznenađuje kada određeni akteri kažu da svijet počinje od njih. Da je postojalo 50% entuzijazma u Briselu koliko ga ima danas, Crna Gora bi 2016. bila članica i ne bi bila jedina sa Zapadnog Balkana. Kada je u pitanju crkva – tu postoji nezadovoljstvo crnogorske javnosti. Ja mislim da se radilo na tom planu i da rušilački pogon 2020. nije uspio. Nema adrese crkvene vlasti sa kojom nije razgovarano na tu temu i svi su kazali morate biti pametni to je dugoročan proces. SPC nam je i van Crne Gore pomogla da se razumije da se mora riješiti i taj remetilački faktor, kako bi bili stabilno društvo”, rekao je Đukanović.

Đukanović je kazao da posljednjih šest godina vidi stagnaciju i ozbiljno nazadovanje.

“Taj utisak ne može popraviti dinamika EU puta, ni taj napredak mi ne dozvoljava da stavim povez i ne vidim nazadovanje. U svim vitalnim podsistemima države vidim problem. Sada je na nama. Ne možemo ispravljati sve deformitete, možemo i moramo urediti svoju kuću. Moramo dobiti nacionalno odgovornu vlast. Pitaju me ljudi “Što je ovo? Što ovo bi? Pa to je ono što smo birali”. Na nama je da to ispravimo. Neke šanse se uskoro ukazuju”, naveo je Đukanović.

Lajčak: Mandić – jedini koji je odbio da sarađuje

Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik Evropske unije za crnogorski referendum, istakao je da je imao sreću da mu je tada partner bio veliki državnik – Milo Đukanović.

“Havijer Solana mi je tada rekao da ga ne interesuje rezultat nego proces. Da taj rezultat nikad niko ne može da ospori. Jedini koji je tada odbio da sarađuje bio je sadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić”, naveo je Lajčak.

Govoreći o bliskoj budućnosti Crne Gore, Lajčak sada ocjenjuje da je ona blizu članstva, ali da to to ne znači da će se to desiti automatski.

“Da bi ušla u EU – ima stvari koje su u vašim rukama, ali onih koje su van vaših ruku. Do kraja godine treba da se riješe pitanja sa Hrvatskom. Za EU je jako bitno da li će sa novom članicom biti snažnija ili slabija. Nije Brisel taj koji dnosi odluke on donosi preporuke. Ogromna je šansa, samo se treba fokusirati na cilj”, naveo je Lajčak.

“Glupost je ponavljati grešku”

Crna Gora je mala i ona se mora usredrediti na region i na sebe, poručuje Đukanović. Govoreći o geopolitici, Srbiji, i budućnosti Crne Gore poručio je:

“Ovdje se sada legitimiše siledžijstvo, ako se ta tendencija ne stavi pod kontrolu plaši me geopolitički epilog. Neke takve politike su doživjele poraz zaključno sa međuizborima u Americi. Crna Gora je mala i ona se mora usredsrediti na region i na sebe. Veliki probleme vidim – da Crna Gora nema nivo koji je nužan da bi prevazišla izazove sa kojima se suočava, uzimajući u obzir geopolitičke prilike. Moramo iskoristiti šanse koje se ukazuju, te šanse su na izborima. Glupost je ponavljati grešku. Crna Gora mora paziti na odnose sa Srbijom jer su oni duboko narušeni. Ni ove promjene koje su se dogodile ne proizvode neku euforiju i moramo znati da razlikujemo šta su dometi promjena. Ako je promjena režima nema neke vajde, ako je promjena politike onda u redu. Prvo je pitanje da li će Srbija dobiti Vladu Srbije ili Vladu Srba u regionu, ali ako je ovo drugo onda Vučićeva politika dobija kontinuitet. Drugo pitanje je šta je spoljna politika Srbije. Ili će se Srbija opredijeliti da bude evropska država. Pitanje odnosa prema Kosovu će dati odgovor da li će Srbija gledati u budućnost ili kopati po prošlosti”, smatra Đukanović.

Nijesam siguran da Crna Gora može postati zrcalo briselske politike, može ući u EU ali je pitanje da li evropske vrijednosti mogu ući u Crnu Goru, ocijenio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, otvarajući Svečani plenum.

O istorijskom značaju referenduma iz 2006. godine, političkim okolnostima u kojima je obnovljena državnost i putu koji je zemlja prošla tokom prethodnih 20 godina govore i bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i nekadašnji član crnogorskoga pregovaračkog tima Borislav Banović.

Plenum se održava u Vladinom domu u okviru petog Cetinjskog foruma – FORCE26, koji se ove godine organizuje pod nazivom „Izvan granica – Geopolitika, ljudska prava i liderstvo u (ne)povezanom svijetu“.