Agim Kajtazi došao je prije 30 godina sa Kosova u Crnu Goru i od tada, njegova mnogobrojna porodica živi i podiže nove generacije u našoj zemlji. Uprkos tome što su njegovi nasljednici ovdje rođeni i preko 20 godina sa svojim potomcima žive u Crnoj Gori, još uvijek nisu ostvarili zdravstvenu zaštitu. Agim, uprkos narušenom zdravstvenom stanju, i u poznim godinama, radi i izdržava porodicu.

“Ja sam invalid, vidi mi noge kakve su mi, ali ja idem na pijacu da bih zaradio parče hljeba, da ne tražim od djece”, kazao je Azim Kajtazi.

Na pitanje da li ima budućnosti za djecu Enis Kajtazi odgovara da ima.

“Rade na građevinu, privatni posao rade, fizički posao. Podstanari su tu, sad su otvorili da peru auta, ko,šije ne daju. Bune se jer im smeta”, navodi Enis.

Iz Savjeta Roma upozoravaju da sa pronalaskom posla problema imaju i oni sa fakultetskom diplomom, pa onima sa nižim nivoom obrazovanja, ostaje da biraju između uglavnom fizičkih i nimalo lakih poslova.

Na smeće, na smeće zarađuju oni, idu po kontejnerima ili rade u Čistoći. Ko hoće da radi ima posla”, naglašava Azim.

Uglavnom pri zapošljavanju tu su predrasude – da li će Romi ispuniti te zahtjeve koji se traže od njih, a i na neki način smatram da same institucije treba da daju šansu visokoobrazovanim Romima kako bi se dokazalo da oni jesu sposobni i stručni za posao kojo treba da pokriju”, naveo je Mensur Šaljaj, predsjednik Savjeta Roma.

Šaljaj ističe da se mora raditi na socijalnoj inkluziji Roma i razbijanju predrasuda

“Romi su vaše društvo, prijatelji, drugovi, kumovi i zaista smatram da sve te predrasude i stereotipe treba prekinuti i smanjiti tu etničku distancu koja je prema Romima preko 70 odsto. Zaista smtram da svako ko poznaje barem jednog Roma, istog momenta će srušiti sve predrasude i stereotipe i postati prijatelj sa njim”, navodi Šaljaj.

Osim diskriminacije na koju nerijetko nailaze pri zapošljavanju, Romi u Crnoj Gori često se suočavaju i sa nedostatkom potrebne dokumentacije za zasnivanje radnog odnosa, čak iako su rođeni i

“Evo meni stariji sin ima 21 godinu, ne mogu da ga zaposlim. On radi na građevini, ali nema crnogorske papire. Ja sad treba da idem za Kosovo da mu vadim papire, pošto mu traže dokaz da nije rođen na Kosovu. A nije, rođen je u Podgorici, četvoro djece mi je rođeno vodje, ali ajde ti to njima objasni. Iako sam im donio papire iz bolnice da su rođeni ovdje, majka im je odavde, džaba, to ne pomaže”, navodi Enis Kajtazi.
Ipak, sa vedrije strane priče, uprkos životnim nedaćama koje ih prate, Romi su veseo narod, koje uvijek prati veselje i muzika, ali i običaji koji izazivaju oprečne komentare. Jedan od njih je i taj da je muškarcima dozvoljeno da imaju više žena.

“Ako ja na primjer imam ljubavnicu, a ti na primjer znaš, ja ću ti reći da imam ljubavnicu, razumiješ? I ti ako mi dozvoliš da dovedem drugu ženu u kuću, ja ću je dovesti”, rekao je Enis Kajtazi.

“Lako je imati dvije žene, ali to treba izdržati. Evo ja samimao jednu, sad sam i bez nje ostalo. Vidi, ima ljudi što imaju tri i ništa. Slažu se, samo to treba izdržati finansijski”, dodaje Azim Kajtazi.

A u romskim brakovima, sa jednom, dvije ili tri žene, rađa se puno djece- Romi u prosjeku imaju znatno višu stopu nataliteta u odnosu na većinsko stanovništvo u većini evropskih zemalja. iako romsko-egipćansku populaciju prati stigma da izbjegavaju da obrazuju djecu, iz nevladinog sektora poručuju da se situacija na tom polju mijenja na bolje.

“Određene statistike govore da više od 90 odsto djece sada upisuje, kako predškolsko, osnovno, tako i nastavlja srednje obrazovanje, a imamo i nekih 15 visokoškolaca. Međutim, upitno je kakav je kvalitet obrazovanja, mislim da i dalje treba raditi na kvalitetu obrazovanja, ne smijemo dozvoliti da ne budemo u ravni sa ostalom djecom koja dolaze iz većinske zajednice”, navela je Šejla Pepić iz NVO “Aktivistički centar Roma i Egipćana.”

Nedostatak predstavnika u državnim institucijama još jedan je od brojnih problema Roma u Crnoj Gori. Nemaju političkog predstavnika u državnom parlamentu, a u Skupštini glavnog grada zastupa ih samo jedan odbornik. Zbog toga je danas, Savjet omladinskih inicijativa predsjednika Crne Gore uputio Skupštini Crne Gore inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o izboru odbornika i poslanika, sa ciljem obezbjeđivanja autentične zastupljenosti romske zajednice u najvišem zakonodavnom domu. Predložena izmjena podrazumijeva uvođenje mehanizma afirmativne akcije kojim bi se romskoj zajednici omogućilo da, po uzoru na postojeće rješenje za hrvatsku manjinu, stekne pravo na poslanički mandat uz niži izborni prag.