Profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, Janko Ljumović, je podsjetio da je crnogorski teatarski sistem tokom druge polovine 20. vijeka bio mali i institucionalno ograničen, navodeći da je Fakultet dramskih umjetnosti osnovan tek 1994. godine.

„Upravo te okolnosti odredile su da je to bio sistem koji je bio veoma otvoren prema saradnji, koprodukcijama, umrežavanju i gostujućim umjetnicima“, rekao je Ljumović.

Prema njegovim riječima, upravo je kroz takvu otvorenost crnogorsko pozorište postalo prostor interkulturnog dijaloga i jedan od važnijih medija kroz koje se oblikovala nova kulturna, društvena i politička geografija postjugoslovenskog prostora.

Ljumović je podsjetio da je Crna Gora 1989. godine imala jedno nacionalno pozorište, jedno dječje pozorište i jedan nezavisni teatar, svi sa sjedištem u Podgorici, dok je festival Grad teatar tada imao tek svoje treće izdanje.

„Danas govorimo o mnogo razuđenijem i kompleksnijem sistemu“, rekao je Ljumović.

Kako je naveo, za razliku od pojedinih oblasti kulture poput kinematografije i izdavaštva, koje su tokom devedesetih godina doživjele ozbiljne prekide i gašenja, pozorište je sačuvalo kontinuitet razvoja. Pored Podgorice i Budve, značajni centri pozorišne produkcije danas su Cetinje, Nikšić i Tivat, dok festivalska mreža od Podgorice i Nikšića do Bara, Herceg Novog i Tivta predstavlja važan segment ukupnog teatarskog života.

On je istakao i značaj razvoja nezavisne scene nakon obnove crnogorske nezavisnosti.

„Razvoj nezavisnog teatra donio je kvalitet savremenom pozorišnom sistemu Crne Gore“, kazao je Ljumović.

Prema njegovim riječima, nezavisna scena u Crnoj Gori razvijala se sporije nego u državama regiona, gdje je bila snažno prisutna još tokom devedesetih godina, dok je u Crnoj Gori dugo jedina važna referenca bio Teatar Dodest.

„Danas imamo potpuno nove i značajne aktere u polju nezavisnog teatra“, rekao je Ljumović.

Direktorica Gradskog pozorišta, Sandra Vujović, govoreći o razvoju te institucije, kazala je da je tokom pripreme četvorogodišnjeg plana razvoja bila mišljenja da Gradsko pozorište ne treba da ima programske i repertoarske sličnosti sa nacionalnim teatrom.

„Odlučila sam da iskoristim te četiri godine kako bismo jasno definisali programsku politiku Gradskog pozorišta i da se, zajedno sa kolegama, okrenemo novom glasovnom teatru, novim estetikama i otvorimo prostor za nešto što se ranije nije moglo vidjeti na našoj sceni“, rekla je Vujović.

Ona je ocijenila da gradska pozorišta, za razliku od nacionalnih, imaju mogućnost repertoarske raznorodnosti i širine, navodeći da mogu biti otvorena za različite formate, poput muzičkog pozorišta.

„U Gradskom pozorištu pokrenuli smo takve inicijative. Jedna od njih je večernja scena namijenjena djeci, koju njegujemo. Pored toga, otvorili smo i Index scenu, koja je namijenjena autorima na početku karijere. Oni na toj sceni mogu dobiti institucionalnu podršku kako bi sticali iskustvo u svom autorskom razvoju“, navela je Vujović.

Govoreći o predstavi „Vid“, koja je prikazana u okviru Showcase-a crnogorskog pozorišta, Vujović je kazala da ona predstavlja upravo tu inicijativu, jer daje prednost domaćim autorima i domaćem tekstu.

„To je projekat u koji smo svi uložili mnogo emocija i koji smo s nestrpljenjem iščekivali da ugleda scenu, jer se prije svega bavi temama koje su u ovom trenutku i dalje veoma prisutne u Crnoj Gori. Naše društvo je i dalje ogrezlo u tvrdokornom patrijarhatu i trenutno prolazi kroz određeno pomjeranje svijesti u toj oblasti“, rekla je Vujović.

Zato je, kako je istakla, ta predstava izuzetno značajna, kako na nivou kuće u kojoj je nastala, tako i na nivou cjelokupnog crnogorskog društva.

„U predstavi, možda na prvi pogled nije vidljivo publici koja dolazi iz drugih kultura, ali doslovno svaka izgovorena rečenica predstavlja istinu neke žene. Mnoge situacije koje ste vidjeli na sceni jesu lični horori građanki Crne Gore, koje one doživljavaju već decenijama i vjekovima nažalost, i u ovom trenutku, u 2026. godini“, poručila je Vujović.

Reditelj i osnivač Korifej festivala, Zoran Rakočević, ukazao je na izazove sa kojima se suočava nezavisna scena, posebno kada je riječ o fondovima i modelima finansiranja.

„Postoje veliki izazovi kada je riječ o fondovima. Finansiramo se kroz Ministarstvo kulture i medija, kao i kroz neke lokalne fondove, ali imamo problem sa partnerstvima, posebno sa snažnim partnerstvima sa institucijama“, rekao je Rakočević.

On je kazao da je Korifej festival još od 2017. godine prepoznao da je kontinuitet veoma važan.

„Moramo sarađivati sa institucijama da bismo preživjeli, jer nema drugih modela finansiranja. To je veliki izazov“, naveo je Rakočević.

Prvi Showcase crnogorskog pozorišta organizovalo je Ministarstvo kulture i medija od 13. do 17. maja u Podgorici, Cetinju, Budvi i Tivtu, a događaj je okupio relevantne međunarodne selektore, producente i kritičare i kroz pažljivo odabran program i profesionalni dijalog doprinio većoj vidljivosti domaće produkcije na međunarodnoj sceni.