Za su bili poslanici DNP-a, Nove srpske demokratije i Socijalističke narodne partije, a uzdržan je bio dio poslanika Pokreta Evropa sad.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević rekao je da je trobojka istorijski, nacionalni i i duhovni kontinutet stare Crne Gore sa današnjom Crnom Gorom.

“Kome smeta ova zastava danas u Crnoj Gori”, upitao je Knežević, pokazujući dvorsku zastavu Kraljevine Crne Gore i kralja Nikole.

Pod njima smo, rekao je, ušli u Skadar, vojevali mnoge bitke, dobijali medalje i branili državu od okupatora.

“Smeta onima koji bi da zaboravimo Vojislavljeviće, Nemanjiće, Balšiće, Crnojeviće, Petroviće i onima koji misle da istorija počinje s njima”, istakao je lider DNP-a.

Kako je rekao, ta zastava je jedan od razloga zbog koji su napustili Vladu Milojka Spajića.

“Ovo je zastava koju je Valtazar Bogišić iz nekadašnje Mletačke republike normirao u Ustavu iz 1905. godine”, kazao je Knežević.

Pokazao je i fotografiju, kako je rekao, kralja kriptovaluta Vitalika Buterina, ističući da je to naša evropska agenda.

“Ovoga su čovjeka doveli i oženili ga nekim našim Crnogorcem i on je naš crnogorski zet”, dodao je Knežević.

On je, istakao je, dobio crnogorski pasoš i državljanstbo.

“A desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiju moraju čim uđu u Crnu Goru da se prijavljuju u turističku organizaciju, kao da su došli iz Pekinga”, naveo je on.

Kako je rekao, je dobio mogućnost da bude ispred zastave iz 1905. godine.

“Propalo se dabogda ako je ovo evropska agenda Crne Gore, a zastava iz 1905. godine je anahrona, seljačka i vraća u podjele”, naveo je Knežević i poručio da, ako treba da bira između Vitalika Buterinovića ili crnogorske zastave iz 1905, on bira zastavu.

Podsjećamo, potpredsjednik DNP-a Milun Zogović ranije danas je saopštio da isticanje trobojke ne treba posmatrati kao podjelu, već kao podsjećanje na kontinuitet državne i narodne svijesti slobodarske Crne Gore, koja je opstala, uprkos izazovima.

Zogović: Trobojku ne posmatrati kao podjelu, već kao simbol slobodarske Crne Gore

On je, između ostalog, kazao da je odnos prema predlogu DNP-a da trobojka postane narodna zastava prilika da Skupština pokaže demokratski i evropski kapacitet.

PES još neće da raspravlja o trobojci: Identitetske teme tek kad ispunimo obaveze iz evropske agende

Iz Pokreta Evropa sad su, pak, saopštili da teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende.

Poslanica PES Branka Marković kazala je da se iznose teške uvrede na račun premijera i ljudi koji nijesu u sali i zatražila od presjedavajućeg da reaguje.

“Ja sam srpski orjentisana, idem u Srpsku pravoslavnu crkvu. Učestvovala sam u protestima i onome što se dešavalo prije 2020. godine. Ali mi nikada nikoga nijesmo pitali koje je vjere i nacionalnosti. Ja sam Srpkinja i svoje srpstvo nosim u duši. Naš premijer se srpski orjentiše, više nego kolega koji ga, nažalost, naziva svakakvim imenima”, rekla je Marković.

Knežević je kazao da nije vrijeđao premijera i da vjeruje da je Srbin jer je imao srpsko državljanstvo, ali “kako radi za interese srpskog naroda bolje da je Čečen”.

Šef kluba poslanika DPS Andrija Nikolić smatra da su maske pale i da je više nego jasno da u građanskoj državi ne može da bude narodne zastave.

Prema njegovim riječima, jasno je da dio koalicije ZBCG podržava Vladu, dok je drugi dio naziva lopovskom.

Ocijenio je da je pokrenuta brakorazvodna parnica između DNP i Nove srpske demokratije i da razvod u suštini ima identitetske teme.

Nikolić je naveo da su danas čuli da u Vladi nema Crnogoraca i da je i premijer, po riječima njegove koleginice, Srbin.

Knežević je kazao da je očekivao da DPS podrži predlog DNP, upravo jer je dugogodišnji lider DPS-a Milo Đukanović izabran pod trobojkom.

Đukanović je, podsjetio je Knežević, pod trobojkom pozivao rezerviste da idu na Dubrovnik i bio za zajedničku državu.

Andrija Mandić je ukazao da će, ako DPS nastavi ovako još dugo biti u opoziciji.

“Ne treba da vi obavještavate građane kakvi su odnosi u većini, oni to dobro vide i daće jasan odgovor na izborima”, poručio je Mandić.

Nikolić je Mandiću uzvratio da su stranačke i koalicione interese podredili ostanku u vlasti.

“Neke će se stvari ovdje morati brzo razjasniti. Imate vi dosta materijala da objašnjavate vašim biračima, mi sa našim biračima razgovaramo na jasnim osnovama”, kazao je Nikolić.

Jelena Nedović iz PES-a kazala je da je parlamentarna većina dokaz ujedinjenog naroda.

“Ovdje su predstavnici svih naroda. Oni koji navodno brane i vole ovu državu, oni su je opljačkali i ljude zavadili”, ukazala je Nedović.

Nastavak sjednice:

Sjednica je kratko pauzirana zbog tehničkih problema, a poslanici su se potom odredili i o predlozima dopune dnevnog reda. Poslanici URE Miloš Konatar i Zoran Mikić podnijeli su Predlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj je vlasničkoj strukturi bila država. Glasala su 42 poslanika – četiri za i 38 uzdržanih, te predlog nije dobio većinu.

Poslanik Dejan Đurović predložio je da se dnevni red dopuni sa Izvještajem sa kontrolnog saslušanja na temu “Odluka o proglašavanju zaštićenog područja Park prirode “Katič”, a za ovaj predlog glasala su 43 poslanika.

Isti broj poslanika potom je glasao i za usaglašen dnevni red sjednice, a potom je uslijedio pretres o Predlogu zakona o dopunama Zakona o socijalnom savjetu.

Nišić: Novim članom zakona omogućava se da Socijalni savjet prati jednakost zarada

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić u svom izlaganju podsjetila je da je Socijalni savjet kao konsultativno tijelo predviđen Ustavom Crne Gore koji u članu 65 predviđa da se socijalni položaj zaposlenih usklađuje u Socijalnom savjetu, te da je važeći zakon usvojen u junu 2018. godine.

“Predloženim dopunama zakona, uz izmjene Zakona o radu, omogućava se puna implementacija standarda koji se odnose na implementaciju principa jednake zarade za jednak rad i rad iste vrijednosti, a koji su sadržani u Direktivi Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta iz 2023. godine. Imajući u vidu da su nadležnosti Socijalnog savjeta definisane ovim zakonom, neophodno je izvršiti dvije dopune na način što će se precizirati da ovo tijelo, između ostalog, razmatra stavove o pitanjima koja se odnose na jednaku zaradu za rad iste vrijednosti. Osim toga, razlog za dopunu se nalazi u potrebi da se postojećem tekstu zakona doda novi član kojim bi se definisala uloga Socijalnog savjeta u promovisanju i praćenju jednakosti zarada. Na taj način će se u potpunosti obezbjediti usklađivanje sa pomenutom direktivom, koja sadrži rješenja kojima se obezbjeđuje jačanje mehanizama za poštovanje načela jednakosti zarade muškaraca i žena za jednak rad i rad jednake vrijednosti”, istakla je resorna ministarka, koja je istakla da imaju punu podršku svih relevantnih socijalnih partnera.

Zvrko: Imamo zakon koji neće rješavati problem

Elvir Zvrko (DPS) ocijenio je da je uvođenje principa jednake zarade za rad iste vrijednosti civilizacijski standard. Kako je naveo, ništa sporno nema u namjeri da se ovakvo rješenje usvoji, pogotovo jer je, kako je rekao, i ovo rješenje na putu naših evropskih integracija.

“Ovo je ipak jedna eksterna obaveza, incijativa nije krenula iznutra, ali to ne umanjuje značaj ove teme. Ovo je zakon koji se tiče ispunjavanja kriterijuma u Poglavlju 19 i odnosi se prije svega na usaglašavanje sa jednom relativno novom direktivom”, kazao je Zvrko.

U nastavku izlaganja ukratko je podsjetio na dosadašnji evropski put Crne Gore, naglasivši da je to proces koji je započet još 2007. godine. On je pohvalio to što je proces opet oživljen, ali je ukazao da je period iza nas dominantno protekao u političkoj nestabilnosti. Zakonsko rješenje koje je pred poslanicima, prema Zvrkovim riječima, ipak ne rješava problem rodne ravnopravnosti.

“Ovim zakonom se neće dodatno raditi na izjednačavanju zarada, već će se on dominantno svesti na jedan zakon o statistici o nejednakosti u Crnoj Gori. Ovim zakonom se nameću dodatne obaveze Socijalnom savjetu da prikuplja podatke, ali izostaju mjere i sankcije prema poslodavcima. Imamo zakon koji će mjeriti problem, ali neće ovaj problem rješavati”, poručio je Zvrko, koji je takođe upitao zašto se svjesno odlaže primjena ovog zakona za 2031. godinu.

“Sve žene koje primaju manju zaradu za isti rad od ovog zakona neće imati ništa. Vlada ovim zakonom konstatuje da postoji nepravda, ali i šalje poruku da nema političke hrabrosti da se uhvati u koštac sa rješavanjem ovog problema”, naglasio je poslanik DPS-a.

Pižurica: Vlada i resorno ministarstvo prepoznali problem

Miloš Pižurica (PES) ocijenio je da su dopune Zakona o socijalnom savjetu bitne za evropske integracije, a posebno za žene u Crnoj Gori.

“Ovo je jedan od niza zakona koje je ova vlada ustanovila, a koji Crnu Goru približavaju EU i pomaže ženama u našoj zemlji da dostignu punu ravnopravnost. Podsjetiću da mi već imamo rješenja da na sljedećim izborima na listama 40 odsto budu zastupljene žene, što je još jedan iskorak u pravcu ravnopravnosti u političkom smislu. Ono što je vrlo bitno, ovim zakonom se ispravlja i dio neravnopravnosti koje žene imaju prilikom zapošljavanja i primanja zarada. Napomenuću još jednom da žene primaju 17 odsto manju platu za iste poslove i samo četiri odsto žena su upravljačim strukturama kompanija. To je podatak koji zabrinjava i koji je ova vlada vrlo dobro prepoznala: uvezala je ono što je značajno za evropske integracije sa onim što je značajno za naše građanke”, istakao je Pižurica.

On je istakao da će PES podržati ovaj predlog, istakavši da evropski zakoni nisu zakoni koji se donose samo reda radi.

“Imaće konkretan uticaj na živote naših građana, u ovom slučaju na naše žene i njihove karijerne uspjehe”, ocijenio je on.

Po završetku pretresa, istaknuto je da će se poslanici izjasniti naknadno. Iako je trebalo da uslijedi diskusija o dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ali je predsjedavajuća Zdenka Popović dala pauzu, jer je rečeno da će resorni ministar Damir Gutić biti u sali po završetku sjednice nadležnog skupštinskog odbora.

Gutić: Osnivanje novih ustanova jedna od najvažnijih novina

U nastavku zasijedanja parlamenta, ministar Gutić je poručio da se izmjenama zakona pristupilo zbog ispunjavanja obaveza iz reformske agende i zatvaranja poglavlja 19. On je istakao da je važeći normativni okvir pokazao potrebu za dodatnim preciziranjem određenih instituta, posebno u dijelu preciziranja usluga i uvođenja novih u oblasti socijalne i dječije zaštite.

“Jedna od najvažnijih novina ovog zakona jeste osnivanje novih ustanova koje će direktno pomoći građanima i unaprijediti kvalitet života i sigurnost. Centar za hraniteljstvo i porodični smještaj je nova ustanova koja donosi niz konkretnih koristi, kako za korisnike, tako i za same porodice i društvo u cjelini. Centar će vršiti obuku, procjenu i kontinuiranu podršku pružaocima usluga, što znači da će korisnici biti smješteni u porodice koje će biti osposobljene da im pruže brigu. Djeca bez roditeljskog staranja, odrasla i stara lica dobiće sigurnije okružene boravka u porodicama, umjesto u institucijama”, istakao je Gutić.

Važan segment izmjena, kako je ukazao, jeste i uvođenje “Barnahus” modela zaštite djeca koja su žrtve i svjedoci grubog nasilja, seksualnog zlostavljanja i eksploatacije.

“Ovaj model predstavlja multidisciplinarni pristup, sa ciljem da se dijete zaštiti od dodatne traumatizacije i da mu se obezbijedi sveobuhvatna podrška na jednom mjestu. U tom smislu, planirano je osnivanje ustanove za zaštitu od seksualnog nasilja, čime se sistem zaštite proširuje i jača, u odnosu na jednu od najtežih društvenih pojava. Cilj je prevencija viktimizacije i ponovne traumatizacije”, pojasnio je ministar.

Polemika o socijalno-ljekarskim komisijama

Aleksandra Despotović (DPS) proceduralno je reagovala i ministru uputila pitanje zašto joj nije odgovoreno na pitanje koje je postavilo u februaru, a koje se odnosilo an to kada će početi sa radom ljekarske komisije i kada će ljudi koji imaju zdravstvene probleme biti u mogućnosti da dobiju novac za tuđu njegu. To sve, kako je dodala, utiče i na to da li mogu da ostvare subvencije na struju, prevoz i ostale mogućnosti.

“Evo, da upoznamo ministra… U Podgorici ima preko 4.600 ovih zahtjeva, a ima ih i od Pljevalja do Ulcinja. Od decembra mjeseca imamo ćutanje i niko ne nalazi za shodno da kaže kada će ljekarske komsije da sjednu za sto i dogovore se o predstavnicima u tim tijelima”, naglasila je ona.

Ministar je odgovorio da socijalno-ljekarske komisije rade i da su ovih dana bile aktivne u Baru. Naglasio je da Ministarstvo nema šta da krije i da će poslanici DPS-a ovih dana proslijediti odgovor.

Boris Mugoša (SD) kazao je da se komisije u nekim mjestima ne sastaju po godinu dana i da pojedinci ne dobijaju odgovore po pola godine. Upozorio je postoje ljudi koji nisu mogli da ostvare pravo lične invalidnine, kao osnov za otvarenje ostalih prava.

“Ne može da bude odgovor da su sada krenule komisije. Treba odgovoriti na pitanje šta se događalo u prethodnih godinu dana. Neko je odgovoran. Mnogi građani su morali da dižu kredite da bi zadovoljavali osnovne životne potrebe”, naveo je on, apelovavši da se ovaj problem ne relativizuje.

“Ako smo mi građaninu rekli da mu određeno pravo pripada po zakonu, država je dužna da mu to pravo obezbijedi”, ukazao je poslanik SD-a.

Dešić: U središtu reforme pojedinac – najpravedniji model podrške

Edina Dešić (BS) govoreći o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, istakla je da su prepoznate grupe kojima je potrebna dodatna briga i podrška.

“O ovoj temi treba da govorimo sa posebnim senzibilitetom, bez diskusija koje odišu populizmom i ubiranjem političkih poena. Potrebno je da ovaj sistem unaprijedimo što je bolje moguće. Mnogo je novina u zakonu, pa mi je drago da postoji interesovanje da diskutujemo povodom ove tačke, jer se time ujedno povećava informisanost građana na koje se ovaj zakon odnosi”, istakla je ona, naglasivši da je u središtu reforme pojedinac što je, kako je ocijenila, najpravedniji model podrške.

“Svi smo različiti, imamo različite problem i potrebe. Individualni pristup je jedini koji može dati efekte u radu”, ocijenila je ona.

Pozdravila je regulativu koja predviđa osnivanja Centra za hraniteljstvo u roku od šest mjeseci, kako bi odredbe zaživjele u što kraćem roku.

Stijepović: Nismo svi isti

Duško Stijepović (Demokrate) pohvalio je izmjene zakona je je resorno ministarstvo predložilo, ocijenivši da svi poslanici treba da ih podrže. Spočitao je bivšem režimu da su 30 odsto građana zemlje doveli do ivice siromaštva, dok su svoje funkcionere bogatili do neukusa.

“A onda su socijalna davanja zloupotrebljavali i uplaćivali ih svojim funkcionerima mimo zakona”, porčio je on, elaborirajući tezu koja se često izgovara u javnosti, a odnosi se na to da su sve vlasti iste.

Abdić: Pacijenti nisu šifre

Poslanik DPS-a Nermin Adbić kazao je da su se danas u parlamentu “prebrojavala krvna zrnca”, a da kada su u pitanju važne teme nema zainteresovanih diskutanata. On je, osvrnuvši se na rad komsija, naglasio da pacijenti nisu šifre.

“Postoji i zdravstveni i socijalni aspekt za svakog pojedinca u ovoj državi. Ako propustimo takve slučajeve, onda nismo na dobrom putu”, naveo je on.

On je istakao da je parlamentarna većina danas odbila da se na dnevni red stavi formiranje ustanove za zaštitu osoba iz spektra autizma.

“Što je problem, što je to predložio Klub DPS-a? Ja nisam imao problem da ovdje podržim neka zakonska rješenja koja je podnijela bivša ministarka saobraćaja Maja Vukićević. I ja i moj kolega Eraković i Zvrko smo kao zdravstveni radnici smatrali da je to dobro za naš sistem i nismo imali problem iz kojih redova to dolazi”, istakao je Abdić.

Po završetku rasprave uslijedila je pauza, a potom i nastavak Druge sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2026. godini.