“Društvene mreže postale su jedan od ključnih prostora svakodnevnog života djece i mladih u Crnoj Gori. Online istraživanje među mladima pokazuje da 95,8% ispitanika koristi društvene mreže, dok Instagram, YouTube i TikTok čine centralni digitalni ekosistem mladih: Instagram koristi 93,4%, YouTube 82,5%, a TikTok 76,7% mladih. Većina mladih provodi između dva i pet sati dnevno na društvenim mrežama, dok 18% navodi da ih koristi duže od pet sati dnevno”, stoji u saopštenju.

Važno je, kako kažu, naglasiti da mladi nijesu pasivni korisnici bez svijesti o sopstvenom ponašanju online.

“Naprotiv, fokus grupe pokazuju da dio mladih jasno razlikuje namjensko korišćenje interneta — kada traže informaciju, uče, komuniciraju ili završavaju obaveze — od nenamjenskog skrolovanja, kada ulaze “bez razloga” i kasnije imaju osjećaj da je vrijeme nestalo. Dio mladih pokušava da uspostavi kontrolu nad vremenom online kroz gašenje notifikacija, ostavljanje telefona, ograničavanje vremena i prekid korišćenja kada osjete da je previše”, navode iz Juventasa.

Međutim, dodaju, nalazi takođe pokazuju da je ta kontrola često nestabilna.

“Korišćenje postaje intenzivnije tokom vikenda, raspusta, odmora i kasnih večernjih sati — upravo onda kada nema jasne strukture školskih, fakultetskih ili radnih obaveza. Mladi u fokus grupama opisuju situacije u kojima nekoliko kratkih ulazaka tokom dana preraste u sate skrolovanja, kao i obrasce u kojima “ulazak na pet minuta” lako postaje sat vremena”, navode.

Ističu da zbog toga  digitalno vrijeme mladih ne smije biti posmatrano samo kao pitanje lične discipline.

“Problem nije u tome što mladi “nemaju volju”, već u tome što platforme koriste dizajn koji podstiče zadržavanje pažnje: beskonačni feed, automatsko puštanje sadržaja, algoritamske preporuke, notifikacije i stalno ponavljanje sličnih sadržaja. Mladi tu logiku već prepoznaju. U online istraživanju 91,9% navodi da im se nakon lajka prikazuje još više sličnog sadržaja, 74,4% ima utisak da im se pojedini sadržaji “guraju” i kada ih nijesu tražili, dok 60,7% kaže da im je platforma makar nekad prikazala politički sadržaj koji djeluje neobično ili ekstremno”, stoji u saopštenju.

Ovaj problem, kažu, nije samo lokalni, već globalni.

“U mnogim državama već se vode rasprave, regulatorni postupci i sudski procesi koji se odnose na odgovornost velikih digitalnih platformi za dizajn koji podstiče prekomjerno korišćenje, zavisničke obrasce, izloženost štetnom sadržaju i negativne posljedice po mentalno zdravlje djece i mladih. To pokazuje da se pitanje vremena provedenog online, algoritamskog pojačavanja sadržaja i digitalne dobrobiti više ne može tretirati kao privatni problem pojedinca ili porodice”, ističu iz te NVO.

Naglašavaju da odgovorna Vlada ne čeka da platforme same postanu odgovorne.

”Ona zahtijeva njihovu odgovornost, koristi evropske standarde, razvija nacionalne mehanizme zaštite i uči djecu i mlade kako da budu otporniji u digitalnom prostoru. Crna Gora ne može sama promijeniti globalne algoritme, ali može jasno zahtijevati veću odgovornost platformi, posebno kada je riječ o djeci i mladima: transparentnije algoritme, jasnije označavanje AI generisanog sadržaja, stvarne kontrole vremena korišćenja, ograničavanje zavisničkog dizajna, manje agresivne preporuke, efikasnije mehanizme prijave štetnog sadržaja i veću zaštitu maloljetnika”, smatraju u Juventasu.

Istovremeno, ističu, djecu i mlade treba osposobiti da razumiju kako funkcionišu algoritmi, kako nastaje beskonačno skrolovanje, kako prepoznati manipulativan i AI-generisan sadržaj, provjeriti informacije i postaviti zdrave digitalne granice.

“Fokus mora biti na uvođenju obaveznog predmeta medijske pismenosti u srednjim školama, sa posebnim modulima o algoritmima, AI sadržaju, dezinformacijama i online bezbjednosti. Potrebna je i edukacija roditelja i nastavnika kako bi djeci pružili podršku, a ne samo uvodili zabrane i kazne”, navodi se u saopštenju.

Takođe je, dodaju, neophodno uvesti obavezu transparentnosti algoritama i označavanja AI generisanog sadržaja.

“Korisnici, posebno djeca i mladi, moraju imati pravo da razumiju zašto im se određeni sadržaji prikazuju, kako se slični sadržaji pojačavaju i na koji način platforme oblikuju njihovo ponašanje. Bez transparentnosti nema ni stvarnog izbora. Pored obrazovanja, potrebne su i konkretne mjere usmjerene prema platformama: stvarne kontrole vremena korišćenja, automatske pauze, ograničavanje beskonačnog skrolovanja za maloljetnike, noćni režimi bez agresivnih notifikacija, jasni podsjetnici nakon dužeg korišćenja, manje nametljive preporuke sličnog sadržaja i mogućnost da korisnik lakše razumije, resetuje ili ograniči svoj algoritamski feed”, stoji u saopštenju.

Cilj nije, kako kažu, da se mladi isključe iz digitalnog prostora.

“Cilj je da u njemu budu sigurniji, slobodniji i otporniji. Digitalna pismenost danas ne znači samo znati koristiti tehnologiju, već znati kako tehnologija utiče na nas. Ako platforme zarađuju na pažnji mladih, država mora štititi pravo mladih na odmor, koncentraciju, san, sigurnost i informisan izbor. Ako algoritmi već oblikuju svakodnevicu mladih, javne politike moraju oblikovati sigurnije, pismenije i odgovornije digitalno okruženje. Crna Gora ne može promijeniti globalne algoritme sama, ali može odlučiti da djecu i mlade ne ostavi same pred njima”, navode iz te NVO.

Zakjlučuju da mladi mogu učiti da uspostavljaju kontrolu nad svojim online vremenom, ali platforme ne smiju biti dizajnirane tako da im tu kontrolu stalno oduzimaju.

Podaci su dio istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Monitoring kampanja protiv rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj“, uz finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici. Istraživanje je sprovedeno metodom fokus grupa i online upitnika sa uzorkom od 819 mladih ljudi iz Crne Gore.