On je podsjetio da u Crnoj Gori postoje četiri narodne kuhinje kojim upravlja pravoslavna crkva. Dvije se nalaze u Podgorici, po jedna na Cetinju i u Beranama.

“Broj korisnika se kreće od 300 do 330. Sad kreću neki ljepši dani i intenzivniji sezonski poslovi, gdje jedan dio ljudi počne na privređuje. Najveći problem je u jesen i zimu kad su korisnici opterećeni manjim fondom radnih časova, a dešava se i da uopšte nemaju posla. Tu su takođe i troškovi za školovanje djece i priprema drva”, naveo je Radonjić.

Obezbijediti dovoljan broj obroka za sve korisnike predstavlja svakodnevni izazov, posebno kada su potrebe sve veće, a resursi ograničeni.

“Glad nije samo socijalni, već i duhovni problem. Za nas koji imamo nešto više na trpezi, to nije naše, već nešto što treba da damo za gladne. To je duhovna kategorija koja nas koji imamo više prihoda obavezuje da se duhovno izgrađujemo davajući potrebitima. Siguran sam, kad bi se sva ta hrana raspodijelila, ne bismo imali nikoga ko je gladan”, poručuje koordinator Narodne kuhinje.

Na pitanje da li glad i siromaštvo postaju sve izraženiji problem u društvu, naš sagovornik ukazuje da se iz godine u godinu povećava broj onih kojima je potrebna ovakva vrsta pomoći.

“Mislim da nije problem nedostatak posla, posla ima, ali među potrebitima imamo dosta ljudi koji nisu završili nikakve škole. Dok su u snazi, dok su mladi, rade teže fizičke poslove i uspijevaju, ali problem nastaje kada stignu starije godine – oni tada onemoćuju, postaju socijalni slučajevi, nemaju novca da se liječe, da se hrane… U Crnoj Gori niko nije umro od gladi, to svi znamo, ali pitanje je da li se neko lošije hrani, a to definitivno postoji…”, smatra Radonjić.

Podrška zajednice često jednaka samom obroku

Govoreći o Međunarodnom danu borbe protiv gladi naš sagovornik ističe da je najvažnije sačuvati osjećaj solidarnosti i razumijevanja prema ljudima kojima je pomoć potrebna, jer, kako kaže, pažnja i podrška zajednice često znače jednako koliko i sam obrok.

“Ako pričamo između sebe, saznaćemo probleme drugih. A ako saznamo probleme drugih, okrenućemo se na bližnjeg svog. Bližnji je svakako u domenu svakog od nas, a kategorija potrebitosti može se desiti svakom od nas. Potrudimo se da “uđemo u cipele” bližnjeg svoga i znaćemo šta nam je činiti”, apeluje Radonjić.

Narodna kuhinja Mitropolije crnogorsko-primorske i dalje ostaje mjesto gdje brojni građani mogu računati na svakodnevni obrok i podršku, a njen rad pokazuje koliko ovakvi vidovi pomoći imaju značaj za zajednicu.