“Više od 90 odsto šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan”, istakla je Kaluđerović.
Podsjetila je da je Ministarstvo ekologije predložilo novčane kazne do 40 hiljada eura i ocijenila da je to važan korak, ali ne i dovoljan.
“Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio. U susjednim zemljama, poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije”, navela je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima, koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici.
“Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas. Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina. Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključila je Kaluđerović.
