Vesković je podsjetila da je usvajanjem izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o lokalnoj samoupravi tokom jula 2025. godine, Crna Gora uspostavila novi model izborne administracije.
“Nadležnost za raspisivanje opštih i prijevremenih lokalnih izbora prenijeta je sa predsjednika Crne Gore na novoformiranu Centralnu izbornu komisiju (CIK). Zakonom je bilo predviđeno da se u roku od 60 dana pokrene postupak izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije, dok bi do njenog konstituisanja nadležnosti privremeno obavljao postojeći sastav Državne izborne komisije (DIK). Međutim, gotovo godinu nakon usvajanja zakona, Centralna izborna komisija još uvijek nije izabrana, uprkos tome što su sprovedena četiri konkursna postupka”, navela je Vesković.
Prema njenim riječima, suštinski problem nije samo politički dogovor, već i način na koji je sprovedena reforma izborne administracije.
“Dosadašnji model Državne izborne komisije bio je dominantno političko-reprezentativni, dok je novim zakonom pokušano uspostavljanje profesionalizovane i ekspertske Centralne izborne komisije. Istovremeno, postavljeni su i stroži uslovi za izbor članova CIK-a, bez adekvatno planirane tranzicije između starog i novog sistema. Time je Crna Gora ušla u institucionalni vakuum u kojem postoji ograničen broj kandidata koji mogu ispuniti zakonske kriterijume, a istovremeno nije obezbijeđen funkcionalan prelazni mehanizam do izbora novog organa”, ukazala je.
Istakla je da su posljedice blokade već postale vidljive u praksi.
“Nakon ostavke predsjednika DIK-a početkom 2026. godine, otvoreni su problemi u funkcionisanju izborne administracije i verifikaciji poslaničkih mandata, što je dovelo do situacije da parlament praktično preuzima nadležnosti koje po zakonu pripadaju izbornim organima. Takvo stanje danas proizvodi ozbiljan institucionalni i demokratski rizik”, upozorila je.
Navela je da bi, ukoliko bi u bilo kojoj opštini došlo do skraćenja mandata lokalnog parlamenta, političke blokade ili nastupanja uslova za raspisivanje prijevremenih lokalnih izbora Crna Gora mogla ući u situaciju da nema funkcionalan organ koji može sprovesti zakonom propisanu proceduru raspisivanja i organizacije izbora.
“To više nije pitanje političke dinamike ili administrativnog kašnjenja, već pitanje sposobnosti države da građanima garantuje jedno od osnovnih ustavnih prava – pravo da na slobodnim i zakonito sprovedenim izborima biraju lokalnu vlast. U situaciji nemogućnosti sprovođenja izbora, upravljanje lokalnim samoupravama moglo bi biti preneseno na privremene organe pod kontrolom izvršne vlasti, umjesto da o lokalnoj vlasti odlučuju građani na izborima. To bi značilo da bi građani, zbog nefunkcionisanja institucija i neispunjavanja zakonskih obaveza države, mogli ostati bez mogućnosti da neposredno odlučuju ko upravlja njihovim opštinama”, kazala je.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava činjenica da se paralelno sa blokadom izborne administracije nastavlja i odlaganje izbora sudija Ustavnog suda.
Ustavni sud, kako ocjenjuje, ima ključnu ulogu u zaštiti ustavnosti, zakonitosti i odlučivanju u izbornim sporovima.
“Zato njegovo puno funkcionisanje ne može zavisiti od političkih kalkulacija, partijskih interesa ili pokušaja institucionalne kontrole. Ustavni sud nije institucija parlamentarne većine niti instrument dnevne politike. To je institucija svih građana Crne Gore i posljednja garancija zaštite njihovih ustavnih prava, pravne sigurnosti i demokratskog poretka. Zato pitanje funkcionisanja izbornih organa i Ustavnog suda danas predstavlja jedno od ključnih pitanja institucionalne stabilnosti države i zaštite demokratskog sistema Crne Gore”, navela je.
Ocijenila je da profesionalizacija izborne administracije predstavlja važan reformski cilj i evropski standard kojem Crna Gora treba da teži. Međutim, svaka reforma mora biti praćena funkcionalnim prelaznim rješenjima kako država ne bi ostala bez institucija koje garantuju kontinuitet izbornog procesa.
Zato je, kako predočava, bilo neophodno paralelno sa konkursnim procedurama razmotriti i ciljane izmjene zakona kojima bi se obezbijedio puni funkcionalni kapacitet DIK-a do izbora CIK-a, preciznije uredili prelazni mehanizmi funkcionisanja izborne administracije, redefinisali pojedini uslovi za izbor članova CIK-a, uz očuvanje principa stručnosti i profesionalizacije, kao i uredilo prelazno rješenje prema kojem bi funkciju predsjedavajućeg DIK-a do izbora novog sastava CIK-a mogao vršiti najstariji član Komisije ili drugi ovlašćeni član po unaprijed definisanom redosljedu.
“Institucije moraju biti uređene tako da mogu funkcionisati i u kriznim situacijama, jer demokratski sistem ne smije zavisiti od improvizacija, institucionalnih praznina ili političkih dogovora u posljednjem trenutku. Građani imaju pravo na državu u kojoj izborni sistem funkcioniše stabilno, predvidivo i nezavisno od dnevne politike, jer upravo od toga zavisi povjerenje u demokratiju, institucije i pravnu sigurnost države”, zaključila je Vesković.











