Zakon predviđa sveobuhvatne mjere za regulisanje čet-botova i suzbijanje štetnog sadržaja na internetu, a njime bi bilo uspostavljeno regulatorno tijelo zaduženo za nadzor nad primjenom propisa, prenosi BBC.
Predlog zakona C-34 definiše sedam kategorija štetnog sadržaja, uključujući materijale koji podstiču zlostavljanje djece, mržnju ili nasilje.
Ukoliko dođe do prekršaja, predviđene su kazne veće od 10 miliona dolara ili do tri odsto bruto globalnog prihoda kompanije.
Zakonom je predviđeno i osnivanje nezavisne Komisije za digitalnu bezbjednost Kanade, koja bi nadzirala sprovođenje propisa, dok bi njene članove imenovala savezna vlada.
“Dovoljno je reći da ćemo preduzeti sve razumne mjere kako bismo osigurali da su djeca bezbjedna u ovoj zemlji”, rekao je Miler novinarima.
Iako vlada ističe potrebu za strožom regulacijom, organizacije za zaštitu slobode govora smatraju da bi pitanja štetnog sadržaja morala da se riješe u okviru postojećih zakona u skladu sa kanadskim krivičnim zakonikom.
Sara Ostin iz organizacije “Children First Canada” ocijenila je da bi kanadski model mogao da podstakne tehnološke kompanije da unaprijede politike zaštite korisnika, što bi “koristilo ne samo djeci već svim Kanađanima”.
Bezbjednost na internetu je bila glavna tema u Kanadi nakon masovne pucnjave u školi u Britanskoj Kolumbiji u februaru, kada je otkriveno da je osumnjičeni (18) koristio ChatGPT kako bi razgovarao o oružanom nasilju mjesecima prije napada u kojem je osam osoba ubijeno.
Kompanija OpenAI je tada kritikovana jer nije prijavila nalog osumnjičenog policiji što je dovelo do pismenog izvinjenja izvršnog direktora Sema Altmana porodicama žrtava.
Zabrane društvenih medija za tinejdžere razmatraju i druge zemlje, uključujući Veliku Britaniju, koja će objaviti zabranu sljedeće nedjelje.
U Grčkoj, zabrana za djecu mlađu od 15 godina trebalo bi da stupi na snagu u januaru.
Australija je prije šest mjeseci postala prva zemlja koja je zabranila pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina, uz kazne do 27.7 miliona eura za kompanije koje ne uvedu zabrane, zbog čega je vlada već pokrenula pet istraga protiv velikih tehnoloških firmi.
