Brojke same govore i izuzetno su impresivne. Procjenjuje se da je 2024. godine avionom putovalo preko 9,5 milijardi ljudi, zajedno prelazeći (ne, nije greška…) 8,8 biliona kilometara. Trend je konstantno uzlazan jer se predviđa da će 2030. godine letjeti preko 12 milijardi putnika, a 2050. godine taj broj će skočiti na preko 22 milijarde, prenosi Newmoney.

Let avionom više nije luksuz, već svakodnevica. Jednostavan proces ispunjen iščekivanjem putovanja i beskrajnim satima muke i dosade na aerodromima i u redovima širom planete. Ipak, uprkos nevjerovatnim nivoima bezbjednosti, arhetipski ljudski strah ne popušta.

Šta kaže statistika?

Vjerovatnoća da izgubite život u avionskoj nesreći je 1 prema 11 miliona, dok udar groma ima šansu 1 prema 700.000.

Strah od letjenja avionom je jedan od najrasprostranjenijih, ali i najneosnovanijih. Statistike i podaci zvaničnih organizacija to potvrđuju. Međutim, istina je da kada pređete prag aviona, posljednja stvar koja vas brine je statistika. Brojevi prestaju da budu važni i na najmanji trzaj stomak se steže i tijelo ulazi u stanje pripravnosti.

“Aerofobija” je nepobjediva, mitovi se miješaju sa istinama, strah sa neodoljivom ljudskom radoznalošću da stigne daleko, upozna nove stvari, osjeti da mu planeta pripada. Dakle, postoji li razlog za strah ili bi trebalo malo da se opustimo i pomirimo se sa činjenicom da se homo sapiens može osjećati jednako udobno i na 10 kilometara iznad zemlje?

Hajde da pogledamo šta kažu zvanični podaci:

• Vjerovatnoća da izgubite život u avionskoj nesreći je 1 naspram 11 miliona. Poređenja radi, vjerovatnoća udara groma je 1 naspram 700.000.
• Najsigurnije zanimanje na svijetu je stjuardesa: uprkos nesrećama, vjerovatnoća smrti je 1 u 20 miliona radnih sati.
• Od 1970-ih do danas, avionske nesreće su se smanjile za 65 odsto, iako se broj letova više nego učetvorostručio.
• Najsigurnija godina u istoriji avijacije bila je 2017, kada nije bilo smrtonosnih nesreća na komercijalnim mlaznim letovima.
• Sjedišta u zadnjem dijelu aviona imaju 40 odsto veće šanse da vam spasu život u slučaju pada.
• Čak 80 odsto avionskih nesreća se dešava u prva tri minuta polijetanja i posljednjih osam minuta slijetanja.
• Od miliona letova koji se obavljaju svake godine, prosječno je manje od pet nesreća sa smrtnim ishodom širom svijeta.
• Statistički, letovi velikih avio-kompanija su do 30 puta sigurniji u poređenju sa manjim regionalnim prevoznicima.
• Vjerovatnoća nesreće na prekookeanskom letu je višestruko manja nego na domaćem letu na kraćoj relaciji.
• Godina 1996. je bila najsmrtonosnija: 1.844 ljudi je izgubilo život u nesrećama. Danas su ti brojevi smanjeni za skoro 80 odsto.
• Ako se desi nesreća, vjerovatnoća preživljavanja je skoro 33 odsto. Nije “smrtna presuda”, kako mnogi misle.
• Čak 70 odsto nesreća se dešava usred dana, a ne noću, kako većina zamišlja.
• Turbulencije koje često plaše putnike odgovorne su za manje od jedan odsto ozbiljnih nesreća.
• Žene piloti statistički imaju nešto niže stope učešća u nesrećama, prema studijama FAA.
• Statistički, najviše smrtonosnih nesreća se desilo petkom, što se često pripisuje povećanom saobraćaju pred vikend.

Od pakla Tenerifa do čuda na rijeci Hadson

Linija između tragedije i spasavanja je toliko tanka da su dovoljni djelići sekunde ili pogrešna ljudska procjena da se izgube ili spasu ljudski životi. Pogledajmo pet najtragičnijih nesreća u istoriji civilnog vazduhoplovstva i pet najpoznatijih spasavanja gdje su, bilo srećom ili sretnim okolnostima, izbjegnute velike tragedije.

Najgore nesreće:

Tenerife, 1977: Dva Boinga 747 (KLM i Pan Am) sudarila su se na zemlji u gustoj magli, što je rezultiralo sa 583 mrtvih. Ovo je najsmrtonosnija avionska nesreća.

Japan Airlines 123, 1985: Boeing 747SR je pretrpio dekompresiju i srušio se. Tragičan ishod: 520 mrtvih, dok je samo četvoro preživjelo. Ovo je najsmrtonosnija nesreća u kojoj je učestvovao samo jedan avion.

Čarki Dadri, Indija, 1996: Sudar u vazduhu između Saudi Arabian Airlines 747 i Kazakhstan Airlines Il-76. Tragičan rezultat je 349 mrtvih.

Turkish Airlines 981, Pariz 1974: Kvar na vratima teretnog prostora doveo je do nagle dekompresije i pada sa 346 mrtvih.

American Airlines 191, Čikago 1979: Odvajanje motora na DC-10 tokom poletanja. Ovo je najgora nesreća u SAD, sa 273 mrtvih.

Najpoznatija spasavanja:

“Čudo na rijeci Hadson” (2009): Airbus A320 kompanije US Airways izgubio je oba motora nakon sudara sa pticama. Pilot Česli Sali Salinberger ga je spustio na rijeku Hadson, spasivši tako 155 putnika i članova posade.

British Airways Let 9 (1982): Boeing 747 je izgubio sve motore iznad Indonezije zbog vulkanskog pepela. Posada je uspjela da ih ponovo pokrene, te spasila svih 263 putnika.

LOT Polish Airlines 16 (2011): Boeing 767 je izveo prinudno slijetanje u Varšavi bez točkova. Nijedan putnik ni član posade nije bio povrijeđen.

TACA Let 110 (1988): Boeing 737 je sletio bez motora na polje blizu Nju Orleansa. Niko nije povrijeđen.

Aloha Airlines 243 (1988): Eksplozivna dekompresija je “otvorila” krov Boinga 737 tokom leta. Uprkos eksploziji, pilot je prizemljio avion. Svi osim jedne stjuardese su preživjeli.