Mikić smatra da je dogovor koji je postignut između parlamentarne većine i opozicije kada su u pitanju izborne reforme, koje se tiču održavanja lokalnih izbora u jednom danu, dobar početni korak.
„Od 2006. godine do danas, mi smo imali samo tri godine bez izbornih ciklusa. U posljednjih 10 godina, svake godine smo imali makar jedan izborni ciklus, što znači da smo u stalnoj izbornoj tenziji. Građani stalno prate izborne procese, bilo da su lokalni, državni ili predsjednički, pa mislim da je dobro što smo objednili izbore u jednom danu”, navodi Mikić.
Naglašava da to ne isključuje mogućnost održavanja prijevremenih parlamentarni izbora, što je, kako kaže, legitimna težnja opozicije.
„Parlamentarni izbori mogu da se de se 2027. godine, ali se mi nadamo da će se desiti mnogo ranije. Dakle nije tačno ovo što se govori u javnosti da će objediniti parlamentarni i lokalni. Ponavljam, parlamentarni izbori se mogu desiti kad i lokalni, ali se nadam da će to biti mnogo brže”, rekao je on.
Kao dobru stvar ocjenjuje i povećanje zakonske kvote zastupljenosti žena na izbornim listama sa dosadašnjih 30 odsto na 40 odsto.
„Uspjeli smo da napravimo i taj iskorak što je dobro, jer će natjerati sve partije da više pažnje posvećuju afirmaciji žena, i da ih motivišu da se same uključuju u politiku što za sada nije slučaj, imajući u vidu da nedovoljan broj žena obnaša visoke državne funkcije”, poručuje.
Mikić naglašava da parlament čeka ozbiljan posao od septembra, budući da se mora krenuti sa promjenom izbornog sistema.
„Vi znate da mi imamo zatvoreni izborni sistem koji dominantno zavisi od partijskih lidera i partija. Mi iz URE se nadamo da će biti volje kod kolega da od septembra pokrenemo reformu izbornog sistema, i da po prvi put uvedemo sistem otvorenih lista u Crnoj Gori. Ako je to ipak preveliki korak, postoji sistem gdje možemo uvesti polu-otvorene liste, gdje se dio kandidata bira direktnim glasom, a drugi dio u skladu sa redosledom koji predlože političke partije. Tako da, ako bude bilo volje, imamo modele da i tu reformu završimo na jesen”, naglašava.
Smatra i da je neophodno čišćenje biračkog spiska, iako će, kako navodi, to biti dug i mukotrpan proces.
„Znamo da postoje određena ograničena zbog zaštite ličnih podataka koja su uslovljena zakonskim propisima u Crnoj Gori, a da bi uradili temeljan pregled biračkog spiska, treba nam kombinacija fizičkog rada i softverskih rješenja. Trebali bi da napravimo analizu svih biračkih spiskova od referenduma 2006. godine do parlamentarnih izbora 2023. godine. Da odvojimo po ciklusima kako je rastao broj birača u Crnoj Gori”, itiče Mikić.
To bi značilo da bi se morale provjeriti evidencije rođenih i preminulih, građana koji su stekli pravo glasa punoljetstvom, kao i onih koji su otišli iz države. Takođe, ističe Mikić, moralo bi se raditi na izmjenama niza zakonskih rješenja.
„Ne samo promjene zakona o biračkom spisku, mi moramo da mijenjamo i zakonske propise koji se odnose na prebivalište i boravište i još nekoliko zakonskih procesa ako želimo da birački spisak svedemo na realnu mjeru. Nije normalno da u Crnoj Gori, prema popisu, imamo 620.000 stanovnika od čega je 100.000 stranaca, a da imamo 540.000 birača. Tu nešto nije kako treba.“, zaključio je Mikić.
