Nalazi objavljeni u utorak, u recenzisanom istraživačkom komentaru u časopisu Lancet Infectious Diseases, prvi su od početka sukoba u oktobru 2023. godine koji sugerišu prevalenciju bakterija otpornih na više ljekova u Gazi.
“To će značiti duže i ozbiljnije bolesti i visok rizik prenosa na druge. To znači povećani rizik od smrti od uobičajenih infekcija. To znači više amputacija. To je strašna slika”, rekla je Krystel Moussally, savjetnica za epidemiologiju Doktora bez granica i koautorica studija o bakterijama otpornim na ljekove u Gazi i drugim konfliktnim zonama na Bliskom istoku, koja nije bila uključena u istraživanje.
Studija se temelji na više od 1300 uzoraka iz bolnice al-Ahli, gdje se nalazi jedna od rijetkih mikrobioloških laboratorija koja još funkcioniše u Gazi. Dvije trećine uzoraka, uzetih od pacijenata tokom 10 mjeseci prošle godine, pokazale su prisutnost bakterija otpornih na više ljekova.
Bilal Irfan, jedan od autora studije, opisao je rezultate kao “posebno alarmantne”.
“Ne znamo čak ni prave razmjere zbog uništenja gotovo svih laboratorija i ubistva mnogih medicinskih radnika, stoga je izuzetno važno dobiti i mali uvid u ono što se događa u Gazi”, rekao je Irfan, bioetičar koji sprovodi istraživanja u bolnici Brigham and Women’s na Harvardu i Univerzitetu Michigan.
Gaza decenijama pati od visokih nivoa bakterija otpornih na više ljekova kao posljedice ponovljenih sukoba i izraelske blokade od 2007. godine, kada je Hamas preuzeo kontrolu.
Ali trenutni kontekst je bio bez presedana, rekli su stručnjaci. Ne samo da je zdravstveni sistem u Gazi desetkovan, već su uništeni i sanitarni sistemi odlaganje smeća i krutog otpada, a glad je raširena među 2,3 miliona stanovnika, što mnoge čini ranjivijima na infekcije.
U utorak je Svjetska zdravstvena organizacija saopštila da bi Izrael trebao dopustiti da se zalihe medicinske opreme nose s “katastrofalnom” zdravstvenom situacijom u Gazi.
“Želimo se snabdjeti, a svi čujemo da je dopušteno unošenje više humanitarne pomoći – pa, to se još ne događa ili se događa presporim tempom”, rekao je Rik Peeperkorn, predstavnik WHO-a na palestinskim teritorijima.
Govoreći iz Jerusalima, Peeperkorn je rekao da je Gazi ponestalo više od pola ljekova te da je WHO uspio unijeti manje zaliha nego što je želio “zbog komplikovanih postupaka” i proizvoda kojima je “još odbijen” ulaz – tema stalnih pregovora s izraelskim vlastima.
Peeperkorn je rekao da samo 50 odsto bolnica i 38 odsto centara primarne zdravstvene zaštite funkcioniše, i to samo djelimično. Popunjenost kreveta dostigla je 240 odsto kapaciteta u bolnici Al-Shifa i 300 odsto u bolnici Al-Ahli, obje u sjevernoj Gazi.
“Opšta zdravstvena situacija i dalje je katastrofalna. Glad i neuhranjenost i dalje haraju Gazom”, kazao je.
Tri četvrtine uzoraka koje su proučavali Irfan i drugi autori nove studije uzeti su od žrtava koje su pretrpjele traumatske rane nanesene izraelskim vazdušnim ili sličnim napadima.
U časopisu Lancet, autori su rekli da će prijetnja od bakterija otpornih na ljekove eskalirati, osim ako se ne prekine izraelska ofanziva i “namjerno ciljanje bolnica, laboratorija i postrojenja za desalinizaciju vode”.
Moussally je rekao da je problem pogoršan masovnom kontaminacijom izvora vode i “nedostatkom odgovarajućih programa imunizacije” tokom rata.




