Kaluđerović kaže da je usvajanjem predloga da lokalni izbori budu održani u jednom danu – 13. juna 2027. godine, napravljen značajan pomak ka izbornoj reformi.
„Socijalistička narodna partija je imala nekoliko velikih ciljeva, i ovo je već treći veliki cilj koji smo uspjeli da realizujemo. Prvi je bio potpisivanje temeljnog ugovora, drugi se ticao sprovođenja popisa stanovništva domaćinstava i stanova, a evo sada smo došli i do toga da se svi lokalni izbori realizuju u jednom danu. Vjerujem da time najviše dobijaju građani jer se relaksira politička situacija i smanjuju tenzije”, rekla je ona.
Ističe da su, u protekle dvije decenije, zabilježene samo tri godine tokom kojih nije bilo izbornih ciklusa.
„Dakle konstantno smo bili u izbornoj kampanji i tenzijama, a građanima Crne Gore je zaista potrebno rješavanje konkretnih problema, i da na primjeru pokažemo šta građani mogu da očekuju od nas, a ne da se stalno populističke teme vade iz šešira, kako bi se dolazilo do birača. Do birača se najviše dolazi putem populizma. Zaista vjerujem da ovo ide najviše u prilog građanima”, pojašnjava.
Ovom odlukom rasterećuju se i politički predstavnici, dodaje Kaluđerović, što će dati više energije i vremena da se posvete rješavanju infrastrukturnih i ekonomskih pitanja. Komentarišući sređivanje biračkog spiska, ističe da se radi o problemu koji je neophodno riješiti.
„Popis je pokazao da je oko 90.000 birača više od punoljetnih građana, što je jasna sugestija da je neophodno korigovati birački spisak. Mi smo na to ukazivali dok smo još bili u opoziciji. Od tada je prošlo pet godina, što pojašnjava zašto građani nisu zadovoljni nekim promjenama od 2020. godine. Mi, političari iz vlasti, to treba da prihvatimo, i da se tome posvetimo u narednom periodu“, kaže ona.
Za to je, navodi Kaluđerović, potreban politički konsenzus parlamentarne većine i opozicije.
„Ukoliko smo uspjeli da dogovorimo izbore u jednom danu, profesionalizaciju državne izborne komisije i povećanje kvota za žene u politici sa 30% na 40%, onda vjerujem da i naredne procese možemo nastaviti istom dinamikom. A prva naredna stvar je upravo čišćenje biračkog spiska i razmatranje uvođenja otvorenih lista”, poručuje.
Iako je uvođenje otvorenih izbornih lista dobra ideja, radi se o veoma komplikovanom procesu koji zahtjeva niz zakonskih rješenja kako bi valjano funkcionisao, ističe Kaluđerović.
„Morate imati u vidu da se i u tom slučaju mora poštovati kvota od 40% za učešće žena u politici. Javlja se i problem mladih ljudi u partiji koji su nepoznati javnosti, kako da te mlade ljude predstavite na najbolji način, pored već poznatih političkih ličnosti. Zatim, imajući u vidu da je pojedinac vlasnik svog mandata, otvara se prostor za određene koruptivne radnje. Ukoliko je neko finansijski moćniji, ima mnogo više prostora za finansiranje strategije ili promocije nego neki drugi kandidat”, kaže ona.
Kaluđerović zaključuje da podržava sistem otvorenih lista, ukoliko se sprovede pažljivo, i u skladu sa mogućnostima Crne Gore.











