Iran je pretrpio tešku štetu, ali nedovoljnu da uzdrma njegov stav za pregovaračkim stolom. Njegovi saveznici Hezbolah u Libanu i Hamas u Gazi oslabljeni su, ali funkcionišu, i Izrael i dalje redovno izvodi napade na obje te grupe.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pod rastućim je pritiskom da pretoči vojna dostignuća u jasnu političku dobit uoči izbora kasnije ove godine.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji se hvali svojim sposobnostima za sklapanje mira, i dalje, kako izgleda, nastoji da postigne nuklearni sporazum sa Iranom i širi mir na Bliskom istoku. Ali do sada pregovori nijesu dali rezultate i dvije zemlje su u rastućoj konfrontaciji oko Ormuskog moreuza.
Zaustavljene su velike vojne operacije, ali osnovne pritužbe, nastale mnogo prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, nijesu riješene. Milioni ljudi i dalje su raseljeni i mnogi strahuju da bi borbe mogle da se nastave u svakom trenutku.
Primirja „ne rješavaju ništa, ona samo sprečavaju da stvari ne postanu gore“, rekao je Majkl Ratni, bivši američki ambasador u Saudijskoj Arabiji.
„Ona su dio odgovora na neposredni politički problem, odnosno da (Tramp) treba da se izvuče iz rata, a ne može da riješi kako to da uradi“, rekao je on.
Tramp nedjeljama oscilira između prijetnji velikim napadima na iransku infrastrukturu, kada je čak u jednom trenutku zaprijetio da će uništiti „cijelu jednu civilizaciju“, i pokušaja da se pregovorima dođe do sporazuma o iranskom nuklearnom programu i drugim sporovima koji traju decenijama.
On je ove nedjelje produžio primirje, ali je rekao da će zadržati američku pomorsku blokadu iranskih luka. U srijedu je rekao da će napadati iranske borbene čamce u Ormuskom moreuzu, kojeg je Teheran zapravo blokirao od početka rata, što je izazvalo svjetsku energetsku krizu.
Iran javno nije nagovijestio da je spreman na ustupke oko svog nuklearnog programa, balističkih raketa ili pružanja podrške svojim saveznicima u regionu. Iran kaže da će moreuz ostati zatvoren dok SAD ne ukinu blokadu i dok Izrael ne zaustavi napade na grupe koje podržava Iran, kao što je Hezbolah.
Nijedna strana, kako izgleda, ne želi rat u punom obimu, a nova runda pregovora o primirju planirana je za danas u Pakistanu.
Na osnovu izjava iranskih lidera preko društvenih mreža, oni su, izgleda, zaključili da mogu da izdrže blokadu duže nego što Tramp može da izdrži rastuće cijene goriva i svoj nepopularan rat, posebno pred predstojeće izbore na sredini mandata za američki Kongres krajem ove godine.
Džon Alterman iz Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu rekao je da Trampov učinak pokazuje da njegovi instinkti idu u pravcu pravljenja udarnih naslova u medijima i objavljivanja brzih rezultata.
„Najvidljiviji dio borbi je prestao, ali manje vidljivi napori se nastavljaju punom parom. Primirja mogu da izgledaju udobno, ali zamrzavaju neodrživu praksu, dok (bar) jedna strana ima osjećaj da rješenje sukoba nije hitno“, rekao je Alterman.
Primirje u Libanu, dogovoreno prošle nedjelje, uglavnom se drži izvan pogranične oblasti gdje se borbe nastavljaju. Izrael je ukazao na planove za okupaciju djelova južnog Libana neograničenog trajanja. Hezbolah, kojeg podržava Iran i koji nije zvanična strana u primirju, traži da se Izrael povuče.
Tramp je u četvrtak, poslije sastanka izraelskih i libanskih zvaničnika u Beloj kući, objavio da se primirje u Libanu produžava za još tri nedjelje.
SAD i Izrael traže od Vlade Libana razoružavanje Hezbolaha, što je Bejrut pokušao prije izbijanja najnovijih borbi. Libanski lideri, međutim, priznaju da imaju ograničene mogućnosti za to i njihovi napori dali su malo rezultata, pošto je Hezbolah zadržao mogućnost da ispaljuje hiljade raketa i dronova ka sjevernom Izraelu posljednja dva mjeseca.
Primirje jeste određeni predah, dok je Bejrut nespreman da rizikuje građanski rat direktnim suprotstavljanjem borcima Hezbolaha, i to dok Izrael okupira libansku teritoriju.
U Gazi je primirje koje su u oktobru izdejstvovale SAD dovelo do oslobađanja posljednjih preostalih talaca Hamasa i zaustavilo glavne vojne operacije. Ali Izrael i dalje napada, kako kaže, vojne ciljeve. Bilo je i povremenih napada na izraelske snage.
Izrael kaže da od razoružavanja Hamasa — koje ta militantna grupa ne pokazuje namjeru da sprovede — zavise njegovo povlačenje iz polovine Gaze koja je pod kontrolom izraelskih snaga, povratak stotina hiljada raseljenih, uspostavljanje nove političke uprave i početak preko potrebne rekonstrukcije onoga što je srušeno ratom od 2023.
Zbog toga u Gazi većina među dva miliona stanovnika i dalje živi u šatorima ili ruševinama svojih domova, a da na vidiku nema kraja njihovih patnji.
Odbor palestinskih tehnokrata uspostavljen je da privremeno upravlja Gazom, ali Izrael im nije dozvolio da uđu iz Egipta, te Hamas i dalje upravlja polovinom te teritorije, dok drugu polovinu drži izraelska vojska.
